|
Predhodno
pismo gosn. Njegosa Montserba
Njegos Montserb
Zatrije se ime crnogorsko: ne ostade krsta od
tri prsta ! -Petar II Petrovic (II)
Njegos Montserb: Gospodine Nikolicu,
mozda slabo citate, ja kao Pravoslavni Hriscanin vec znam da abramoviceva
kulta nema blage veze sa Pravoslavljem. Upitaj Ruske i Grcke Crkvene predstavnike
ako postoji "crnogorska pravoslavna crkva".
MonteNet: Iako Vam se ime kojim se potpisujete ne moze
naci u pravoslavnim kalendarima, moguce je da ste "Pravoslavni Hriscanin".
Medjutim imajuci u vidu da je Hriscanstvo jedna izuzetno tolerantna religija,
procitavsi proklestva, uvrede i nihilizam koji ste na sve strane hrlili
u predhodnim pismima, ne bi se bas moglo reci da postujete ni bozje ni
crkvene zapovijesti.
Sto se tice postojanja " Crnogorske Pravoslavne Crkve"(CPC) mnogo
kompetentnije odgovore na to pitanje mozete dobiti na Cetinje umjesto od
ruskih i grckih predstavnika. Vec smo Vam pomenuli da mi nemamo ni zelje
ni ovlascenja da govorimo u ime " Crnogorske Pravoslavne Crkve", vec smatramo
da bi to trebali da rade njeni predstavnici, posebno oni koji imaju pristup
internetu. Ali i pored toga, svi vec znamo da svake godine, ukljucujuci
i ovu tekucu, na Cetinju se na Bozic pale dva badnjaka. Prema izvjestajima
'zavisnih' i 'nazavisnih' medija, sledbenici CPC, koji svoj badnjak nalazu
ispred dvorca kralja Nikole, su mnogostruko brojniji od sledbenika Srpske
Pravoslavne Crkve (SPC), koji svoj badnjak nalazu ispred Manastira Cetinjskog.
Ova pojava se ponavlja iz godine u godinu uprkos zapazanju, koliko je to
moguce sa strane, da zvanicni predstavnici vlasti i dio opozicije u Crnoj
Gori ne podrzavaju CPC.
Njegos Montserb: Sveti Petar Cetinjski
je sam govorio da je Srbin jer se potpisivao kao "Vladika Serbski". Sveti
Vasilije Ostrogcki je Srbin iz Hercegovine. Svi su Crnogorski vladari sami
sebe nazivali Srbima, jer to su i bili.
MonteNet: Nijeste valjda mislili da kazete da su svi crnogorski
vladari nazivali sebe Srbima u nacionalnom smislu.
"Taj stari srednjovjekovni tip, koji indentifikuje srpstvo s
pravoslavljem, osnova je sininimici po kojoj su gdekojim prostim ljudima
naseg veka Rumuni, Rusi, Grci - srpske vere zato sto su pravoslavni, i
po kojoj uopste ima srpske vere"
pisao je St. Novakovic prije vise od sto godina (1893).
U djelu Ceha Jozefa Holoceka "Cerna Hora" (Prag, 1876, st. 21),
ovaj istrazivac konstatuje da: "Ptas-li se o nabozenstvi, odpovi Cernohorec
ze je Srbin; ptas li se o narodnosti, odpovize je Crnogorac". U prevodu,
ako ga pitas sto je po vjeri Crnogorac ce reci da je Srbin; a ako ga pitas
sto je po narodnosti, reci ce da je Crnogorac!
Prilog poistovjecivanja srpstva s pravoslavljem mozete naci u
izvorima SPC kao sto su 'Glas srpske pravoslavne eparhije Britansko-Skandinavske'
(April 1996, broj 127, st. 10) dje o Svetom Savi pise sljedece: "Sveti
Sava je postao utemeljivac te intimne relacije izmedju pravoslavne crkve
drzave Nemanjica, koja je prerasla u indentifikaciju srpstva s pravoslavljem".
Dakle, vi svjesno ili ne propovijedate 'svetosavlje'.
P. Rovinski tvrdi "Imenom Srbin oznacavaju pravoslavnost, i zatim
navode imena naroda (plemena): Bajici, Njegusi, Ceklinjani itd"(P.A. Rovinski,
"Cernogorija bjeja proslom i nastojascem" II/1, S. Peterburg, 1897, st.
651).
Nijedan od ovih izvora, kao sto Vi sigurno bolje znate, nije potvrdjen
kao zelenaski, antisrpski ili vatikanski kolaborant. No kad vec pomenuste
Svetog Petra Cetinjskog evo da i njega citiramo u svrhu provjere vase teze.
"pomenutim narodom crnogorskim vec od 300 godina, poslije posljednjega
knjaza crnogorskoga Djordja Crnojevica, pa do sada upravljaju mitropoliti,
koje bira narod po opstemu saglasanju..." (Pismo Svetog Petra Cetinjskog,
Minsk 06.12.1785).
Ili,
"...zaboravio sam i moju dusu i moje zdravlje, a pregnuo za vas i za
drugu bracu Crnogorce da ne izgubite, no da uzdrzite svoje postenje i slavu;
da utvrdite nasu predragu slobodu koju vam je Bog darovao mimo svakojega
naroda u svijetu, da vam tudjin ne gospodari i ne zapovijeda..." (Sveti
Petar Cetinjski Crnogorcima, Stanjevici 23.02.1800).
Dvojica crnogorskih vladika iz, kako Vi tvrdite, "srpske dinastije
Petrovica" i cije predstavnike tezite da citirate zajedno pisu sljedece:
"A mi smo duzni za nasu zemlju, Crnu Goru i za svoju vjeru i
otecenstvo svoju krv proliti" (Vladike Sava i Vasilije, Cetinje 30.10.1755).
Sam vladika Vasilije je u svom djelu "Istorija Crne Gore" nebrojeno puta
opovrgao Vasu tezu. Na primjer:
"Crnogorci od svojijeh saveznika Srba, turskijeh podanika, bjehu
ostavljeni, a pored toga s Turcima zajedno na Crnogorce podjose u rat i
Hercegovci, kojima Turci nikad ne dozvoljavahu da nose oruzje, osim kad
idu u rat protiv Crne Gore".
Ili,
..."Ja vrlo kratko opisah ovi izvjestaj o nasemu crnogorskome narodu
u kakvom je dosad stanju i kakve je usluge carevima hriscanskoga imena
svojom voljom ucinio..."
Njegos Montserb: Dje pise u Gorskom
Vijencu da su Hrvati nasa braca? To jos nikad nisam cuo! Stani malo, budi
malo logican, zar ne vidis da je centralna tema Gorskog Vjenca Srpstvo?
Pa jadan, znas da je Gorski Vijenac posvecen "Prahu oca Srbije". Zasto
nije posveceno prahu oca slovenstva? Zasto nije Njegos pisao "slovensko
ogledalo" umjesto "Srpsko Ogledalo"? Jeli je Kosovski Boj imalo ikakve
veze za Slovenske idejale? Jesili stvarno toliko *************? Zasto je
reka Njegos o borbi Crnogoraca sa Selim pasom
"ne hce Srbin izdat Srbina
da ga svijet mori prekorom,
no svi padose jedan do drugog,
pjevajuci i Turke bijuci"
MonteNet: Nigdje nijeste mogli procitati da mi tvrdimao
da se u Gorskom Vijencu pise da su Srbi i Hrvati braca. Mi nigdje na nasim
stranicama ne tvrdimo ni da jesu ni da nijesu. To neka se oni medjusobno
dogovore. Ipak, to je prilicno rasprostranjena teza i zagovorali su je
mnogi istaknuti javni radnici pa i naucnici. Stevan Mitrov Ljubisa je,
na primjer, u jednoj polemici sa hrvatskim omladincima (Novi Prozor, br.493,
1869) istakao: "Srb i Hrvat jesu, kako ja mislim, etimoloskicna sinonima
kao hleb i kruh". Nesto kasnije (1903) u Dalmatinskom saboru je preovladala
teza Trumbica, Smodlake, Cingrije i Kovacevica da srpstvo i hrvatsvo u
Dalmaciji ne oznacavaju dva naroda nego dvije stranke. Ove teze su razradjene
u Rijeckoj rezoluciji dvije godine kasnije. I ako bas zelite samom Njegosu
su "sabraca Srbi i Hrvati".
Poprilicno smo iznenadjeni da ste kao 'poznavaoc' Gorca Vijenaca
i imenjak autora, potpuno promasili "centralnu temu" tog djela. Sva srednjoskolska
djeca koja ne ponavljaju razred u srednju skolu, ne samo u Crnoj Gori nego
i u Srbiji, znaju da je centralna tema Gorskog Vijenca "istraga poturica".
S druge strane raduje nas sto ipak naslucujete da se tu radi o religiji(ma)
pa tako valjda tumacite srpstvo, sto je shodno kontekstu u kojem smo Vam
to pokusali opisati u predhodnim djelovima odgovora.
Vladike Vasilije, Petar I i Petar II Petrovic su, koliko su god
mogli, pokusavali da podstaknu Srbe u Srbiji na borbu protiv osvajaca.
Tu teznju vladika Vasilije docarava stihovima (Cetinjski ljetopis, 1756)
"Otcestvo vase Turki zavladeli
mnoge vase crkve razorili
serbski kralji vastanite
caru Hristu molbu stvorite
...
otcestvo vase obnovite
arhijereji serbski ne lezite
po svu nost boga molite..."
To je dakle poziv njima, jer je Crna Gora slobodna.
Mladi vladika Rade (Njegos) je bio ocaran pricama svog ucitelja
Sima Milutinovica Sarajlije o Karadjordju i srpskom ustanku. Zbirkama pjesama
koje Vi pominjete, Ogledalo Srpsko (1845) i Gorskim Vijencem (1847), posvecenom
"Prahu oca Srbije" Karadjordju, Njegos objektivno demonstrira protiv vazalnog
odnosa Milosa Obrenovica, koji je njemu licno 1837 god. prijetio da ce
doci sa svojom i turskom vojskom da ga prisili na isti odnos prema Turcima,
ako to ne htjedne dobrovoljno uciniti!
Njegos objektivno nije mogao posvetiti svoje djelo i prahu oca
Srbije (Karadjordju) i prahu oca slovenstva. Koga bi uzeo za ovo drugo?
Sasvim nam se cini prirodnim sto ga je posvetio heroju 'najblizem' od predstavnika
"jednovjernih" i "jednoplemenskih" naroda kakvim je nazivao Ruse i Srbe.
Nije nam jasno zasto sporite da je Njegos predano radio na organizovanju
Juznih Slovena da se oslobode okupatora. Blisko je saradjivao sa narodnim
prvacima u Hercegovini, Albaniji, Juznoj Dalmaciji, Metohiji i jednom dijelu
Bosne. Tim povodom je u Avgustu 1849 god. u Vladicinoj biljardi organizovao
znacajan sastanak na kojem je prisustvovalo oko 70 narodnih glavara iz
ovih oblasti. Nadalje, sa hrvatskim banom Jelacicem se intezivno dopisivao
i nagovarao ga da digne narod na ustanak.pisuci da ga je "tajna sudbina
na celo Juznih Slovena postavila" da skine "gadnu ljagu sa lica silnih
Slavjana koji do dana danasnjega nista drugo nijesu bili do prodani i zalosni
robovi i nadnicari drugih naroda". Ta nastojanja nijesu dala rezulatata
posto se Ban Jelacic, u najodlucnijim trenucima, "pokazao mnogo vise austrijskim
generalom nego hrvatskim banom" kao sto mozete procitati na nasim stranicama
o istoriji. Slicnu je sudbinu dozivjela i prepiska sa knezom Milosem kojemu
pise iz Beca 1847. Njegos, naime, pise knezu Milosu da ima "neograniceno
zelanije vidjeti se s Vama licno i pregovarati o mnogome sto bi se ticalo
do polze naroda slovenosrpskogo". Medjutim umjesto sporazumijevanja knez
Milos je savjetovao Njegosu da zivi u miru s Turcima "sa komsijama koji
mogu biti korisni ako se sa njima dobro ophodi".
Njegos Montserb: Zastava Crne Gore je
CRVENA PLAVA I BIJELA, takva je bila dok je bila Kraljevina pod Kralja
Nikole.
MonteNet: Predpostavljamo da je ovaj opis zastave C.G.
prilog tezi iz proslog pisma da je ona srpska. Gotovo da ste pogodili boje
crnogorske zastave. Naime po ustavu Crne Gore iz 1904 a i aktuelnom ustavu
C.G., crnogorska zastava je CRVENA, PLAVETNA i BIJELA. Medjutim kombinacije
tih boja, osim Srbije, ima i sijaset drugih drzava kao sto su Rusija, Francuska,
Slovacka, Hrvatska i druge. Dakle, ukoliko ove drzave nijesu "vekovne srpske
zemlje" boje zastave C.G. nijesu dokaz da je ona srpska.
Njegos Montserb: Procitaj pjesmu
Kralja Nikole "Onamo Onamo" dje se pjeva da se oslobodi prestol Crkve Crnogoraca
u Pecu? To je naravno prestol Srpske Pravoslavne Crkve. To si isto zaboravio.
MonteNet: Sumnjamo da smo odje ista vazno zaboravili
iako nemamo pri ruci "Onamo onamo". Za svaki hriscanski hram, ukljucujuci
i "predstol Srpske Pravoslavne Crkve u Peci", se moze reci da je i hram
pravoslavnijeh Crnogoraca. Cudimo se kako u Crnoj Gori mozete da pridajete
toliku vaznost Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi (SPC), olicene u Peckoj Patrijarsiji,
posle pada srpske drzave na Kosovu, 1389. Sigurno znate da su u hriscanskom
svijetu, suprotno komunistickom ucenju, drzava i crkva tijesno vezane.
Kako je mogla SPC, bez drzave, uspjesno funkcionisati na bilo kojoj teritoriji.
Da nesreca bude veca Turci su je i formalno ukinuli 1525. Na zalost, Pecka
Patrijarsija, ne samo da je bila ukinuta (1525) nego je posle obnove (1557)
obilato sluzila interesima Otomanske imperije vise od 200 godina. Stavise
od njenog drugog ukidanja (1766) do ponovnog priznanja autokefalnosti (1879,
godinu dana nakon Berlinskog kongresa) i to na nivou mitropolije a ne patrijarsije,
proslo je vise od sto godina. Posto je SPC bila u takvom stanju, Pravoslavni
Crnogorci su u pocetku bili u kontaktu sa Ohridskom Patrijarsijom iako
se istice da su ovi kontakti bili "rijetki i protokolarni". Posto su, krajem
sesnaestog i pocetkom sedamnastog vijeka, Crnogorci intenzivirali oslobodilacku
borbu protiv Turske, dosli su u konflikt sa orijentacijom Pecke Patrijarsije.
Pocetak osamostaljenja i stvaranja uslova za autokefalnoscu CPC se vezuje
za mitropolita Ruvima II Boljevica (1593-1636) (vidi www.montenet.org/religion/vladike.htm).
Formalno sticanje autokefalnosti, CPC je ispunila priznajem od strane Ruske
Pravoslavne Crkve. Ima izvora koji tvrde da se ovo priznaje dogodilo u
vrijeme vladike Danila (1711), dakle prije ukidanja Pecke Patrijarsije.
U svakom slucaju izvjesno je da je CPC-i autokefalnost priznata po ukidanju
Pecke Patrijarsije od strane svih pravoslavnih crkava. Na nasim stranicama
www.montenet.org/religion/moclegal.htm
mozete vidjeti da se u 'Sintagmi' Carigradske Patrijarsije, medju autokefalnim
crkvama, CPC nalazi na devetom mjestu. Prema tome, istorijskom nuznoscu
CPC gubi svaku formalnu vezu sa Peckom Patrijarsijom i postaje samostalna
(autokefalna) crkva. Dakle, ne samo da su Crnogorci imali sopstvenu autokefalnu
crkvu, nego sve i da su htjeli, nijesu mogli zadovoljite svoje religiozne
potrebe u Peckoj Patrijarsiji za nekoliko vjekova. Na kraji, dozvolite
nam da bez ikakvog cinizma primijetimo da su u tom periodu Crnogorci mnogo
bolje praktikovali pravoslavlje (srpstvo u Vasem smislu rijeci) u sopstvenoj
crkvi nego sto bi to radili u tadasnjoj Peckoj Patrijarsiji kako im Vi
sugerisete.
Istina je medjutim da je kralj Nikola I koketirao sa srpstvomu
svojim pjesmama, jer je jednim okom mjerkao i srbijanski presto. Posto,
kao i Njegos nije bio samo pjesnik vec i politicar najveceg ranga, u njegovom
se opusu po potrebi moze naci sijaset deklaracija cas crnogorske cas srpske
konotacije. Pogresno bi, dakle bilo da ili Vi ili mi probamo da, iz citata
njihovih djela, izvucemo naucne istine je su li bili Cnogorci ili Srbi.
Umjesto pjesama, uputnije bi bilo citirati zvanicne dokumente toga
vremena, kao sto je Ustav Kraljevine C.G., Ustav Svetog Sinoda CPC itd.
Provjerite u ovim dokumentima pise li da se teritorija o kojoj raspravljamo
zove Srbska ili Crna Gora. Provjerite da li je ista teritorija pod jerusdikcijom
srpskih ili crnogorskih institucija? Provjerite, na primjer koja je priznata
drzavna vjera i crkva u C.G. Je li to SPC ili CPC i je li ova druga potpuno
nezavisna (autokefalna) po ustavu. Nadamo se da necete smatrati nametljivim
ako sugerisomo da posjetite starnice www.montenet.org/history/nikola.htm
i www.montenet.org/religion/moclegal.htm.
Njegos Montserb: Sta znaci ona pjesmica
sto je pisao Kralj Nikola u 1911:
Bez Boke bi Srpstvo bilo
ko djevojka bez Djerdana
i ko momak be celanke,
i bez konja od megdana
* Kralj Nikola
Zasto nije reka "bez Boke Slovenstvo bi bilo?" Jao jebote,
pa zar nije Boka (Kotorska) u Crnu Goru? Pa kako moze da bude u Srbiju
Boka? Pa jebote, Srbi samo zive u Srbiju. Crnogorci, Bosanci, Hercegovci,
i Krajisnici nisu Srbi. Samo su Srbijanci Srbi, a svi su ostali posebni
narodi? Zasto je reka Njegos "mala ti je zertva sva Srbija od Dunava
do mora sinjega?"Jeli Srbija ima izlaz na more? Ima more dok je bratske
Crne Gore! Nego sta.
MonteNet: Ove pjesme su, kao i vecina pjesama pisane koriscenjem
metafora. Ako uzmete spstvo kao sinonim za pravoslavlje, kako smo Vam vec
pokusali objasniti, onda ce Vam biti stosta jasnije ukljucujuci i Vase
pitanje zasto je nemoguce umetnuti stih "Boka bez slovenstva" u ovu pjesmicu.
Ako to ne uzmete u obzir onda Vam se moze desiti da potpuno pogresno protumacite
da je Boka u Srbiju. Takodje ste pogresno protumacili da su samo Srbijanci
Srbi. Srbi zive i na drugim prostorima osim Srbije i oni su na ovim prostorima,
osim Bosne i Hercegovine, tretirani kao nacionalne manjine. Dobro ste,
ipak primijetili da se ne moze reci da su Crnogorci, Bosanci i Hercegovci
Srbi. Nije nam sasvim jasno po kojem ste kriteriju uvrstili Krajisnike
u ovu grupu. Moze se i treba reci, da u Crnoj Gori (~9%), Bosni i Hercegovini
(~33%)i Hrvatskoj (~8-10%)jedan dio stanovnistva cine Srbi.
Njegos Montserb: Samo Srbi imaju Bjele
Dvoglave Orlove- niko drugi.Poljaci imaju orao bjeli sa jednom glavom.
Njemci imaju crnog orla sa jednom glavom. Siptari imaju crne, Rusi imaju
zlatne. Ako znas za bilo koje narode da imaju Bjele Dvoglave orlove (sto
su znak Dasanovog carstva), onda bi rado volio znat ko to jos ima.
MonteNet: Vidimo da ste napravili pomak, pa sada dopustate
i drugim narodima da imaju dvoglave orlove iako im uslovljavate boju. I
da smo heraldicari, ne bi se usudili da Vam saopstimo ove narode da i njih
ne pocnete da kunete i sramotite kako su izdajice Srpstva. Mi smo mozda
propustili da razumijemo u cemu je Vasa poenta sa ovim "srpskim grbovima".
Ovaj nas prostor, koji danas zovemo Crna Gora, je u proslosti imao i druge
grbove t.j. znakove drzavnosti. Nijesmo smatrali to posebno vaznim, ali
na stranicama www.montenet.org/history/balsics.htm
mozete vidjeti varijantu grba koji nema slicnosti s Nemanjicevim grbom.
Uostalom, vec smo Vam pomenuli da su simboli vladara Nemanjica veoma slicni
svojim Vizantijskim originalima. Iako izgledate skloni donosenju smjelih
predpostavki, ne bi bilo dobro da sljedeci ovu sopstvenu analogiju o Crnogorcima,
ustvrdite da su Srbi Vizantinci ili Grci.
Njegos Montserb: Zasto se cuva
Dusanova kruna u Cetinjski manastir za zadnji 600 godina? Jao, jeli mogucno
da je simbol Velike Srbije sacuvan na Cetinje?
MonteNet: Valjda Vi imate na umu krunu Stefana Decanskog
a ne Dusanovu. Autenticna kruna Stefana Decanskog je pred turskom najezdom
sklonjena iz Peci u Vojvodinu. Iz Vojvodine je, posle izvjesnog vremena,
bila donesena u Crnu Goru da se vrati u Pec. Kako za to uslova nije bilo,
jer je kako smo pomenuli ranije Pecka Patrijasija bila ukinuta 1766, kruna
je sticajem okolnosti sacuvana na Cetinju. Kako je vec mnogo puta pisano
"ova je kruna imala jaku radijaciju, podgrijavajuci laskavo reklamiranje
SPC o vezi sa srpskim carstvom".
Njegos Montserb: Pravoslavni zakon je
Pravoslavni zakon, Abramovic je bio rascinjen, to je kraj price, od tad
on nije clan Pravoslavne Crkve. Rascinjen je jer zeli da stvori neku "crkvu"
sto nikad nije postajala, i da ukrade Srpsku istoriju istovremeno i da
kaze da je Srpska Crkva neprijatelj Crne Gore i Crnogoraca.
MonteNet: Vec smo vam pomenuli da ne smatramo sebe kompetentnim
za pravoslavne zakone i da bi predstavnici CPC trebali da Vam odgovore
umjesto nas, ali smo takodje izrazili skepticizam laika prema mogucnoscu
rascinjenja svestenika Ruske Pravoslavne Crkve, i to penzionisanog, od
strane SPC. Cak i da je to u skladu s pravoslavnim zakonima, u sto sumnjamo,
razloge koje ste Vi naveli bi, bez sumnje bili bizarni pravoslavnom svijetu.
Vi ste jedni od veoma rijetkih Juznih Slovena (ako je suditi po pismu koje
koristite), koji nije javni i profesionalni zastupnik srpstva, a misli
da CPC nije nikad postojala. Sto se tice kradje istorije tu ste valjda
omaskom zamijenili teze. Ko kome odje pokusava da ukrade istoriju?!
Nijesmo procitali da su predstavnici CPC, u proslosti ili sadasnjosti,
tretirali SPC na nacin kako Vi sugerisete. Medjutim moguce je da ponekad
mozete cuti od pojedinaca pretjerane reakcije, izazvane , prije svega,
uzurpiranjem imovine CPC od strane SPC, nepriznavanjem Crnogorske nacije
i nemogucnoscu Crnogoraca da svoju djecu krscavaju kao Crnogorce u crkvama
SPC u CG.
Njegos Montserb: To je kao da tebe neko
zgrabi tebe iz svoje kuce, ispljuje te, zakolje te, pa te baci na ulicu,
onda se useli u tvoju kucu, i rece da je ta kuca uvjek bila njegova.
Simplisticna analogija, ali sve je ovo jako simplisticno. Zna se
ko je gazda kuce, nemoj da nam Srpsku vjeru nazivas kao da je tudja i da
nam je podmetnuta! Ko je tebi dao pravo da pravis takvu deskriminaciju
prema vecinu gradjana Crne Gore? Srpska Crkva nema posla sa vasom kultom,
i nemate pravo da nam ponizavate vjeru ako vama licno ne odgovara. Gradite
svoje Crkve, nase ostavite.
MonteNet: Tako rijetko se slazemo u stavovima da se nacas
obradujemo kad nam naslutite misao bar parcijalno. Ovaj prvi dio o odnosu
Crnogorske i Srpske Pravoslavne Crkve u C.G. ste zaista odlicno opisali.
Posebno nam je drago sto, poslije ovoliko pisanije, evo ipak utvrdismo
da je i za Vas srpstvo (srpska vjera) sinonim za pravoslavlje. Eto, pa
mi smo izgleda iste vjere samo sto je razlicito nazivamo. Ipak necete nam
valjda zamjeriti sto nijesmo pretjerano pobozni i ne zagovaramo krstaske
ili bilo koje druge svete ratove.
Ovaj drugi dio paragrafa se vjerovatno odnosi na diskusiju sa nekim
drugim a ne nama, i greskom je ubacen odje. Vi ste do sad sigurno utvrdili
da mi, kao i Vi, tretiramo srpsku vjeru sinonimom pravoslavlja i bez obzira
sto ta rijec 'srpka vjera' ponekad zvuci kao arhaizam ne smatramo je tudjinskom
vjerom. To bi bilo kao da segamo granu na kojoj sjedimo. Medjutim, moguce
je, da za razliku od Vas, kada bi imali potrebu da komuniciramo s Bogom
preko posrednika, tesko da bi institucije drugih drzava, makar i bratskih,
imale prioritet nad nasim sopstvenim.
Pri kraju paragrafa, opet ste potpuno zamijenili teze u vezi sa 'ponizavanjem'
i 'ostavljanjem nasih crkava'.
Njegos Montserb: Sto se tice Srpskog
jezika, zborimo Srpski. Znas koliko primitivan zvucis?
The English language has different forms and dialects, yet Canadians,
Australlians, Americans, and the English all speak English. Even in America
itself several different diallects exist. For example someone in New York
pronounces words completly different than a person in Texas would. Similarly
Americans spell words differently than they are spelled in Britain or Canada.
Still this is all the English lanuage. Crnogorci su Srbi, pa sve sto je
Crnogorsko je dio Srpske kulture. Ja bi vam preporucio da procitate knjigu
"Montenegro" sto je pisao Sandy Lawerence. Knjiga je strasna, pisana je
u 1997, i Crnogorci se uvjek zovu "Serbs ili Montenegrin Serbs" i Srpsko
junastvo i cast je velika tema knjige. Smijesno je kad moze jedan stranac
da primjeti da su Crnogorci Srbi, a vi ne znate.
MonteNet: Sasvim ste nas zbunili sa ove dvije prve recenice!?
A i sa ovim citatom na Engleskom. Ne mozemo da nadjemo nikakvu vezu izmedju
nas i te prve dvije recenice. Vi ste potegli argumenat da su Crnogorci
Srbi, pored ostalog i zbog toga sto govore Srpski jezik. Sad nam citirate
da i Englezi, Amerikanci, Austalijanci i Kanadjani, iako govore razlicite
dijalekte ipak govore istim, Engleskim jezikom. Iako nijeste pomenuli,
ima i jos sijaset zemalja ukljucujuci Indiju, Novi Zeland, Jamajku i mnoge
druge diljem zemaljskog sara, u kojima je Engleski sluzbeni jezik. Mi se
pitamo, smatrate li narode ovih svih zemalja Englezima?
Ne osjecamo ni najmanje potrebe da se sad upustamo u polemiku je su
li Crnogorci Srbi ili ne. Ta se tema neprestano potura Crnogorcima, ili
je oni Crnogorci skloni mazohizmu sami sebe naturaju, pa je trosenje papira
na tu temu odavno izaslo iz okvira racionalnog. Uostalom vec smo pominjali
znacenje srpstva u razlicitim kontekstima pa bi nastavak toga prevazilazio
mjeru lijepog ukusa. Pitamo se kakvu bi vrazju razliku ucinjelo bezuslovno
utvrdjivanje da jesu ili da nijesu.
Njegos Montserb: Kakva je to farsa?
Sami sebe lazete, nikoga drugog. Ne pricamo o istoriju od neke drzave sto
je postojala hiljadu godina pre Hrista, no pricamo o Crnoj Gori sto je
prvi put stvorena u 1389. Nije tajna da je bilo pre toga Srpska drzava
Zeta, i Doclea.
MonteNet: Ovom konstatacijom ste posjekli najmanje osam
crnogorskih kraljeva i samim tim bi ste mogli konkurisati za orden Nemanjica,
koji je, kao sto predpostavljamo znate, za slicne konstatacije dobio doskorasnji
predsjednik C.G. Zajedno ste posjekli Vojislavovog sina Mihaila, kojemu
se papa 1077. obracao kao "Michaeli Sclavorum regi"; Mihailovog sina Bodina,
koji je za papu vec "veleslavan" ("gloriosissimus"); Mihailovog brata Radoslava;
sina iz drugog braka Dobroslava; unuka iz prvog braka Vladimira; Bodinovog
sina Djordja; Gradihnu, unuka kralja Radoslava, i njegova sina koji je
nosio djedovo ime Radoslav i Grubesu (Rodoslovna tablica F.Sisica 1928).
Posto Vi volite da citirate predstavnike "srpske dinastije Petrovica" evo
kako je kralj Nikola govorio 1910. "Duboki su temelji ovoj obnovljenoj
kraljevini nasoj. Oni silaze do nekadasnjih zetskih kraljeva Vojislava,
Mihaila i Bodina...". Ponovo Vas upucujemo na nase stranice o istoriji
C.G. (www.montenet.org/history/history.htm).
Njegos Montserb: Zar nisu i Crnogorski
Cetnici dio Crnogorske istorije? Ili, mozda je naj bolje samo da se preskoci
svaka fakta sto vam licno ne odgovara.
MonteNet: Cetnici su dio crnogorske istorije ali je njihova
aktivnost vezana za kratak period i ne treba prenaglasavati njihov znacaj.
O njihovoj ulozi u II Svjetskom Ratu se pisalo, do skoro, iskljucivo u
negativnom kontekstu, jer su zavrsili na gubitnickoj strani, iako je i
pored toga bilo i sasvim opravdanih razloga za negativnan publicitet. Prema
anegdotskoj evidenciji, bilo je i 'ljutih' cetnika u C.G. kao sto je bio
Pavle Djurisic, jedini nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta koji nije bio
na Istocnom frontu. Medjutim ogromna vecina pripadnika cetnickog pokreta
je bila tako jako ideoloski potkovana da je presla u partizane, t.j. pridruzila
se tadasnjem neprijatelju. Mnogi od njih su kasnije po tom osnovu dobili
i boracke penzije. Iako smo dobar dio zivota proveli u C.G. nikad nikoga
nijesmo culi da nam se hvali ili makar potvrdi da je bio cetnik, iako su
nam za neke rekli da su bili.
Njegos Montserb: >> Bog se dragi
na Srbe razljuti
>> za njihova smrtna sagresenja.
>> NASI cari zakon pogazise,
Kad Njegos kaze nasi, to znaci da je on clan Srpstva. To ne
znaci da je on neki Jugosloven koji zeli da se spoji sa Hrvatskom i Slovenijom.
MonteNet: Jeste ukoliko, kao sto ste to ucinili
gore u tekstu, pod srpstvom podrazumijevate Srpsku vjeru, alas pravoslavlje.
Medjutim u nacionalnom smislu Njegos je Crnogorac kako se i sam deklarisao.
Iako nam nije teznja da prenaglasimo pro-slavensku dimenziju Njegosa,
Vi ste potpuno u krivu da on nije saradjivao sa predstavnicima drugih Juznoslovenskih
i drugih komsijskih naroda osim Srba. Nemamo vise strpljenja da citiramo,
ali Vi sami pogledajte pisma koje je Njegos pisao banu Jelacicu, sto je
savjetovao Bokeljima, kakve je ode pisao Meterniku, sto se dogovarao sa
Mir Dodom itd. Mi nijesmo nasli zashodno da ukljucimo ove detalje na stranice
MonteNeta, vec Vam samo ukazujemo da Vi neumjesno i sasvim pogresno insistirate
na jednoj relativno sporednoj temi.
Njegos Montserb: >> Velikasi, proklete
im duse,
>> na komate nam razdrobise carstvo,
>> SRPSKE sile grdno satrijese;
>> velikasi, trag im se utro,
>> raspre sjeme posijase grko,
>> te s njim pleme SRPSKO otrovase;
>> velikasi, grdne kukavice,
>> postadose roda izdajice.
Njegos kaze da su velikasi razdrobilo Carstvo njegovog naroda (Srpskog),
dalje spomene da su kroz svoje ne sloge Srpske sile grdno satrijeli........
itd.
MonteNet: …carstvo njegove vjere!
Njegos Montserb: >> sam da Milos osta
na srijedi
>> sa njegova oba pobratima,
>> te bi Srbin danas Srbom bio !
>> Brankovicu, pogano koljeno,
>> tako li se sluzi otacastvu,
>> tako li se cijeni postenje ?
Njegos proklinje izrode Srpstva i naziva ih kukavicama. Dje vi pripadate
u svemu tome? Zar nisti i vi izrodi Srpstva?
MonteNet: Ako u gornjim stihovima srpstvo tretirate kao
srpsku vjeru t.j. pravoslavlje, u kontekstu u kojem ste to vec uradili
gore, onda ce Vam odgovor doci sam po sebi. Njegos je kao sto smo vec rekli
tezio da glorifikuje Karadjordja ne bi li postakao Srbe u Srbije na oslobodilacku
borbu protiv Turaka. Naravno da je kudio Milosa Obrenovica kao i izdajnike
srpstva kao Brankovica. Medjutim Njegos, koliko je nama poznato nije kudio
niti kleo nijednog Crnogorca sto je izdao Srbiju jer jednostavno toga nije
bilo. Srbija, da je nama poznato, nikad nije stradala zbog toga sto su
je Crnogorci izdali. Ni na Bregalnici, niti Kosovu niti Mojkovcu ili bilo
dje drugdje. Moze li se, recite nam Vi, reci da Crna Gora nikad nije stradala
zato sto Srbija nije htjela da joj pomogne, a da i ne pitamo bi li bilo
bolje za Crnu Goru da joj u pojedinim trenucima nije pomagala bratska Srbija
na nacin koji je to ucinila. Kako imate onda nerv da uopste pitate ijednog
Crnogorca izdade li srpstvo. Vi izgleda imate sklonost da sve Crnogorce
kojima gunjina nije bliza od sopstvene koze, proglasite izdajnicima. Ne
bismo da Vas uvrijedimo, ali dozvolite da primijetimo da bi bilo umjesnije
da se umjesto Njegos Montserb potpisujete kao g-din 'Zamjena Teza'.
Njegos Montserb: >> O Milose, ko
ti ne zavidi ?
>> Ti si zertva blagorodnog cuvstva,
>> voinstveni genij svemoguci,
>> grom stravicni te krune tazdraba !
>> Velicastvo viteske ti duse
>> nadmasuje besmrtne podvige
>> dibne Sparte i velikog Rima;
>> sva vitestva njina blistatelna
>> tvoja gorda misca pomracuje.
>> Sto Leonid oce i Scevola
>> kad Obilic stane na popriste ?
>> Ova misca jednijem udarom
>> prestol srusi a tartar uzdrma.
>> Pade Milos, cudo vitezovah,
>> zertvom na tron bica svijetskoga.
>> Gordo lezi veliki vojvoda
>> pod kljucevma krvi blagorodne,
>> k=E2 malopred sto gordo idjase,
>> strasnom mislju prsih nadutijeh,
>> kroz divjacne tmuse azijatske,
>> gutajuc ih vatrenim ocima;
>> k=E2 malopred sto gordo idjase
>> k svetom grobu besmrtnog zivota,
>> preziruci ljudsko nistavilo
>> i pletenje bezumne skupstine.
Evo, Njegos opjeva Milos Obilica kaonaj veceg junaka istorije, i
pripadnik njegove nacije.
MonteNet: Opet grijesite. Nije nacije nego vjere,
Njegos Montserb: >> Bog se dragi na
Srbe razljuti:
>> sedmoglava izide azdaja
>> i satrije Srpstvo svekoliko,
>> klevetnike grdne i klevetu.
>> Na razvale carstva junackoga
>> zasja sveta Miloseva pravda,
>> okruni se slava vjekovecno
>> Miloseva oba pobratima
>> i lijepe kite Jugovicah.
Ponovo Njegos se raduje sto se Bog razljutio na Srbe, glavni je
greh bio sto su bili ne slozni.
>> Srpskoj kapi svud ime pogibe. Srpska kapa je Crnogorska kapa.
Crno sto je palo Kosovo, Crveno za protlitu krv. -Svud ime pogibe!
MonteNet: Sve ste opet pobrkali. Po ugledu na koju Srpsku
kapu je napravljena Crnogorska? Poznavaoci ove materije smatraju da crnogorska
kapa najvise lici Dalmatinskoj. Osim toga iako nijeste pomenuli inicijale
na Crnogorskoj kapi, predpostavljamo da su i oni jos jedan dokaz kako u
Crnoj Gori nema Crnogoraca nego su sve Srbi. Ova Vasa mitologija o nasoj
kapi je utvrdjena u C.G. relativno skoro. Naime posle 'narodnog ujedinjena'
1918, Crnogorska kapa sa novodizajniranim simbolima (famozna cetiri S(C))
je postala obavezna uz sankcije za nenosenje takve kape. Predhodne varijacije
Crnogorske kape kao sto je Davidova zvijezda ili sunce po nekim tumacenjima,
kao i kape sa plemenskim simbolima i simbolima HI (Nikola I) su bile zabranjene
od 1918. Nije poznato da u muzejima i privatnim kolekcijama postoji ijedna
od ovih Vasih mitoloskih kapa uradjena prije 1918. Proizilazi da se poslije
pet i po vjekova naknadno prisjetismo nase stare srpske ornamentike koja
je usput receno kopija nekog vizantijskog grba dje su ova nasa 'vekovna'
4C (samo sloga srbina spasava) u stvari cetiri ognjila.
P.S. Pogledajte slike kapa knjaza Danila a i Ivana Crnojevica
na stranicama www.montenet.org/history/danilo1.htm
i www.montenet.org/history/ivan.jpg respektivno.
Njegos Montserb: >> Postadose lafi ratarima,
>> isturci se plahi i lakomi -
>> mlijeko ih srpsko razgubalo !
>> Sto utece ispod sablje turske,
>> sto na vjeru pravu ne pohuli,
>> sto se ne hce u lance vezati,
>> to se zbjeza u ove planine
Njegos kune izrode.
MonteNet: I treba.
>> da ginemo i krv prolivamo,
>> da junacki amanet cuvamo,
>> divno ime i svetu svobodu.
Njegos kaze da se za Srpstvo treba ginuti i krv prolivati.
MonteNet: Tesko da su Crnogorci mogli vise nego sto su.
Njegos Montserb: >> Sve su nase glave
izabrane !
>> Momci divni, isto k=E2 zvijezde;
>> sto su dosad ove gore dale,
>> svi padali u krvave borbe,
>> pali za cest, ime i svobodu.
>> I nase su utirali suze
>> vjesti zvuci divnijeh gusalah.
>> Proste nase zertve svekolike
>> kad je nasa tvrda postojbina
>> sile turske nesita grobnica.
Njegos kaze da su nam proste zertve kad stvorismo Srpsku drzavu.
MonteNet: Mi ne procitasmo to tako u stihovima koje ste
citirali. Njegos opravdava zrtve da bi se ocuvala postojbina ili ako hocete
drzava.
Njegos Montserb: >> Sto je ovo evo neko
doba
>> te su nase gore umucale,
>> ne razlezu ratnijem klicima ?
>> Pocinu ni rdja na oruzje,
>> ostade ni zemlja bez glavarah.
>> Nekrscu se fore usmrdjese...
>> Ujedno su ovce i kurjaci,
>> zdruzio se Turcin s Crnogorcem,
>> odza rice na ravnom Cetinju !
>> Smrad ufvati lafa u kljusama,
>> zatrije se ime crnogorsko,
>> ne ostade krsta od tri prsta !
Njegos kaze da ima Crngoraca kojima su blizi Turci (i danas sto
spominju slovenstvo i hrvate) nego Srbi.
MonteNet: Opet jako slabo interpretirate Njegosa. Ovdje
se govori o talasu poturcavanja koji je bio tada zahvatio C.G. i cega se
pjesnik bojao da ne uzme jos vise maha. Kao sto bi trebali da znate, Njegoseva
strahovanja da u C.G. "nece ostati krsta od tri prsta" se nijesu ostvarila.
Danas u C.G. ima vise pravoslavaca srazmjerno broju stanovnika nego sto
je slucaj u drugoj federalnoj jedinici. Ni drugo pjesnikovo strahovanje
da ce se "zatrijet ime crnogorsko" nije ni blizu ostvarenja, mada bi, prije
ili kasnije, bilo drugacije kada bi Crnogorci primijenili Vase ucenje.
Njegos Montserb: Dosao je
Srpski dusman na Cetinje, Srpsko ime Crnogorsko je ponizeno, onaj sto se
lazno krsti sa tri prsta nije Srbin u dusi nego izrod.
Eto malo da ti prevedem tu jednu pjemu Njegosevu, jer vidim
da si imao problema da interprises, i ako je toliko jednostavno da bi moglo
i malo djete to da protumaci. Drago mi je da ti pomognem. Samo upitaj ako
ti jos nesto nije jasno.
MonteNet: Zahvaljujemo se sto ste pokusali da nam pomognete.
Ipak nadamo se da nas necete smatrati nezahvalnim ako Vas zamolimo da nam
ne pomazete vise na ovaj nacin. Mi smo se trudili da postujemo dobar obicaj
odgovaranja na pisma trudeci se u isto vrijeme odgovorimo i na sva Vasa
specificna pitanja. Dodatni razlog 'rasvjetljavanja' Vasih teza je i nase
vjerovanje da one predstavljaju, bez uvrede, dio arhaicne svijesti dijela
ruralnog stanovnistva C.G. koje nedostatak svog formalnog obrazovanja nadomjestava
mitologijom i dnevnopolitikanskim teorijama. Dakle ne treba ignorisati
fakt da se i ovakva 'ucenja' jos uvijek mogu cuti u C.G. To nas je ipak
kostalo dragocjenog vremena, i ne smatramo svrsishodnim ponovo trositi
vrijeme na ovakve pisanije, prije svega sto je ova materija poprilicno
poznata gotovo svima u C.G.
Ukoliko ipak odlucite da nam ponovo pisete, gledajte da to ima
veze sa sadrzajem MonteNet-a jer Vam, uprotivnom, ne mozemo obecati da
cemo imati vremena da Vam rasvjetljavamo teme i citate koji Vi izabirate
a nijesu prikazani na MonteNet-u. Nadasve, probajte da pismo napisete bez
uvreda kletvi i kleveta jer cemo ga uprotivnom ignorisati.
Mi smo u medjuvremenu primili prilican broj pisama kojima nasi
citaoci rezignirano reaguju na Vase pisanje. Iako smo veci broj tih pisama
nasli interensatnim i duhovitim, ipak ih nijesmo publikovali jer je moguce
da bi ih pojedinci nasli uvredljivim. Nadamo se da ce autori ovih pisama
naci razumijevanja za nasom teznjom da ne dolijevamo ulje na vatru.
Neki nasi citaoci su Vas indentifikovali pod imenom (D******n)
razlicitim od ovoga kojim se potpisujete i doveli Vas u vezu sa 'web' stranicama
koje imaju isti naziv kao nase?! Nas uistinu to posebno ne zanima ali samo
zelimo da konstatujemo da su nase stranice pod imenom "MonteNet" okacene
na 'domain name' www.montenet.org vlasnistva "Montenet Organization" i
nidje vise.
Srecno surfovanje
montenet.org
Predhodno pismo
gosn. Njegosa Montserba
Montenet.org: Kao
sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca
su dobrodosli. Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su
licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise
teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti
na "http://www.montenet.org/home/letters.htm"
po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da
posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments',
a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec 'published'
koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari
se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.
|