Komentari |
|
||||||||||||||||||||||
|
Predhodno
pismo gosn. Njegosa Montserba
Njegos Montserb MonteNet: Iako Vam se ime kojim se potpisujete ne moze naci u pravoslavnim kalendarima, moguce je da ste "Pravoslavni Hriscanin". Medjutim imajuci u vidu da je Hriscanstvo jedna izuzetno tolerantna religija, procitavsi proklestva, uvrede i nihilizam koji ste na sve strane hrlili u predhodnim pismima, ne bi se bas moglo reci da postujete ni bozje ni crkvene zapovijesti. Sto se tice postojanja " Crnogorske Pravoslavne Crkve"(CPC) mnogo kompetentnije odgovore na to pitanje mozete dobiti na Cetinje umjesto od ruskih i grckih predstavnika. Vec smo Vam pomenuli da mi nemamo ni zelje ni ovlascenja da govorimo u ime " Crnogorske Pravoslavne Crkve", vec smatramo da bi to trebali da rade njeni predstavnici, posebno oni koji imaju pristup internetu. Ali i pored toga, svi vec znamo da svake godine, ukljucujuci i ovu tekucu, na Cetinju se na Bozic pale dva badnjaka. Prema izvjestajima 'zavisnih' i 'nazavisnih' medija, sledbenici CPC, koji svoj badnjak nalazu ispred dvorca kralja Nikole, su mnogostruko brojniji od sledbenika Srpske Pravoslavne Crkve (SPC), koji svoj badnjak nalazu ispred Manastira Cetinjskog. Ova pojava se ponavlja iz godine u godinu uprkos zapazanju, koliko je to moguce sa strane, da zvanicni predstavnici vlasti i dio opozicije u Crnoj Gori ne podrzavaju CPC. Njegos Montserb: Sveti Petar Cetinjski je sam govorio da je Srbin jer se potpisivao kao "Vladika Serbski". Sveti Vasilije Ostrogcki je Srbin iz Hercegovine. Svi su Crnogorski vladari sami sebe nazivali Srbima, jer to su i bili. MonteNet: Nijeste valjda mislili da kazete da su svi crnogorski vladari nazivali sebe Srbima u nacionalnom smislu.
U djelu Ceha Jozefa Holoceka "Cerna Hora" (Prag, 1876, st. 21), ovaj istrazivac konstatuje da: "Ptas-li se o nabozenstvi, odpovi Cernohorec ze je Srbin; ptas li se o narodnosti, odpovize je Crnogorac". U prevodu, ako ga pitas sto je po vjeri Crnogorac ce reci da je Srbin; a ako ga pitas sto je po narodnosti, reci ce da je Crnogorac! Prilog poistovjecivanja srpstva s pravoslavljem mozete naci u izvorima SPC kao sto su 'Glas srpske pravoslavne eparhije Britansko-Skandinavske' (April 1996, broj 127, st. 10) dje o Svetom Savi pise sljedece: "Sveti Sava je postao utemeljivac te intimne relacije izmedju pravoslavne crkve drzave Nemanjica, koja je prerasla u indentifikaciju srpstva s pravoslavljem". Dakle, vi svjesno ili ne propovijedate 'svetosavlje'. P. Rovinski tvrdi "Imenom Srbin oznacavaju pravoslavnost, i zatim
navode imena naroda (plemena): Bajici, Njegusi, Ceklinjani itd"(P.A. Rovinski,
"Cernogorija bjeja proslom i nastojascem" II/1, S. Peterburg, 1897, st.
651).
Dvojica crnogorskih vladika iz, kako Vi tvrdite, "srpske dinastije Petrovica" i cije predstavnike tezite da citirate zajedno pisu sljedece:
Njegos Montserb: Dje pise u Gorskom Vijencu da su Hrvati nasa braca? To jos nikad nisam cuo! Stani malo, budi malo logican, zar ne vidis da je centralna tema Gorskog Vjenca Srpstvo? Pa jadan, znas da je Gorski Vijenac posvecen "Prahu oca Srbije". Zasto nije posveceno prahu oca slovenstva? Zasto nije Njegos pisao "slovensko ogledalo" umjesto "Srpsko Ogledalo"? Jeli je Kosovski Boj imalo ikakve veze za Slovenske idejale? Jesili stvarno toliko *************? Zasto je reka Njegos o borbi Crnogoraca sa Selim pasom "ne hce Srbin izdat Srbina da ga svijet mori prekorom, no svi padose jedan do drugog, pjevajuci i Turke bijuci" MonteNet: Nigdje nijeste mogli procitati da mi tvrdimao da se u Gorskom Vijencu pise da su Srbi i Hrvati braca. Mi nigdje na nasim stranicama ne tvrdimo ni da jesu ni da nijesu. To neka se oni medjusobno dogovore. Ipak, to je prilicno rasprostranjena teza i zagovorali su je mnogi istaknuti javni radnici pa i naucnici. Stevan Mitrov Ljubisa je, na primjer, u jednoj polemici sa hrvatskim omladincima (Novi Prozor, br.493, 1869) istakao: "Srb i Hrvat jesu, kako ja mislim, etimoloskicna sinonima kao hleb i kruh". Nesto kasnije (1903) u Dalmatinskom saboru je preovladala teza Trumbica, Smodlake, Cingrije i Kovacevica da srpstvo i hrvatsvo u Dalmaciji ne oznacavaju dva naroda nego dvije stranke. Ove teze su razradjene u Rijeckoj rezoluciji dvije godine kasnije. I ako bas zelite samom Njegosu su "sabraca Srbi i Hrvati". Poprilicno smo iznenadjeni da ste kao 'poznavaoc' Gorca Vijenaca i imenjak autora, potpuno promasili "centralnu temu" tog djela. Sva srednjoskolska djeca koja ne ponavljaju razred u srednju skolu, ne samo u Crnoj Gori nego i u Srbiji, znaju da je centralna tema Gorskog Vijenca "istraga poturica". S druge strane raduje nas sto ipak naslucujete da se tu radi o religiji(ma) pa tako valjda tumacite srpstvo, sto je shodno kontekstu u kojem smo Vam to pokusali opisati u predhodnim djelovima odgovora. Vladike Vasilije, Petar I i Petar II Petrovic su, koliko su god mogli, pokusavali da podstaknu Srbe u Srbiji na borbu protiv osvajaca. Tu teznju vladika Vasilije docarava stihovima (Cetinjski ljetopis, 1756)
mnoge vase crkve razorili serbski kralji vastanite caru Hristu molbu stvorite ... otcestvo vase obnovite arhijereji serbski ne lezite po svu nost boga molite..." To je dakle poziv njima, jer je Crna Gora slobodna. Mladi vladika Rade (Njegos) je bio ocaran pricama svog ucitelja Sima Milutinovica Sarajlije o Karadjordju i srpskom ustanku. Zbirkama pjesama koje Vi pominjete, Ogledalo Srpsko (1845) i Gorskim Vijencem (1847), posvecenom "Prahu oca Srbije" Karadjordju, Njegos objektivno demonstrira protiv vazalnog odnosa Milosa Obrenovica, koji je njemu licno 1837 god. prijetio da ce doci sa svojom i turskom vojskom da ga prisili na isti odnos prema Turcima, ako to ne htjedne dobrovoljno uciniti! Njegos objektivno nije mogao posvetiti svoje djelo i prahu oca
Srbije (Karadjordju) i prahu oca slovenstva. Koga bi uzeo za ovo drugo?
Sasvim nam se cini prirodnim sto ga je posvetio heroju 'najblizem' od predstavnika
"jednovjernih" i "jednoplemenskih" naroda kakvim je nazivao Ruse i Srbe.
Nije nam jasno zasto sporite da je Njegos predano radio na organizovanju
Juznih Slovena da se oslobode okupatora. Blisko je saradjivao sa narodnim
prvacima u Hercegovini, Albaniji, Juznoj Dalmaciji, Metohiji i jednom dijelu
Bosne. Tim povodom je u Avgustu 1849 god. u Vladicinoj biljardi organizovao
znacajan sastanak na kojem je prisustvovalo oko 70 narodnih glavara iz
ovih oblasti. Nadalje, sa hrvatskim banom Jelacicem se intezivno dopisivao
i nagovarao ga da digne narod na ustanak.pisuci da ga je "tajna sudbina
na celo Juznih Slovena postavila" da skine "gadnu ljagu sa lica silnih
Slavjana koji do dana danasnjega nista drugo nijesu bili do prodani i zalosni
robovi i nadnicari drugih naroda". Ta nastojanja nijesu dala rezulatata
posto se Ban Jelacic, u najodlucnijim trenucima, "pokazao mnogo vise austrijskim
generalom nego hrvatskim banom" kao sto mozete procitati na nasim stranicama
o istoriji. Slicnu je sudbinu dozivjela i prepiska sa knezom Milosem kojemu
pise iz Beca 1847. Njegos, naime, pise knezu Milosu da ima "neograniceno
zelanije vidjeti se s Vama licno i pregovarati o mnogome sto bi se ticalo
do polze naroda slovenosrpskogo". Medjutim umjesto sporazumijevanja knez
Milos je savjetovao Njegosu da zivi u miru s Turcima "sa komsijama koji
mogu biti korisni ako se sa njima dobro ophodi".
MonteNet: Predpostavljamo da je ovaj opis zastave C.G. prilog tezi iz proslog pisma da je ona srpska. Gotovo da ste pogodili boje crnogorske zastave. Naime po ustavu Crne Gore iz 1904 a i aktuelnom ustavu C.G., crnogorska zastava je CRVENA, PLAVETNA i BIJELA. Medjutim kombinacije tih boja, osim Srbije, ima i sijaset drugih drzava kao sto su Rusija, Francuska, Slovacka, Hrvatska i druge. Dakle, ukoliko ove drzave nijesu "vekovne srpske zemlje" boje zastave C.G. nijesu dokaz da je ona srpska. Njegos Montserb: Procitaj pjesmu Kralja Nikole "Onamo Onamo" dje se pjeva da se oslobodi prestol Crkve Crnogoraca u Pecu? To je naravno prestol Srpske Pravoslavne Crkve. To si isto zaboravio. MonteNet: Sumnjamo da smo odje ista vazno zaboravili iako nemamo pri ruci "Onamo onamo". Za svaki hriscanski hram, ukljucujuci i "predstol Srpske Pravoslavne Crkve u Peci", se moze reci da je i hram pravoslavnijeh Crnogoraca. Cudimo se kako u Crnoj Gori mozete da pridajete toliku vaznost Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi (SPC), olicene u Peckoj Patrijarsiji, posle pada srpske drzave na Kosovu, 1389. Sigurno znate da su u hriscanskom svijetu, suprotno komunistickom ucenju, drzava i crkva tijesno vezane. Kako je mogla SPC, bez drzave, uspjesno funkcionisati na bilo kojoj teritoriji. Da nesreca bude veca Turci su je i formalno ukinuli 1525. Na zalost, Pecka Patrijarsija, ne samo da je bila ukinuta (1525) nego je posle obnove (1557) obilato sluzila interesima Otomanske imperije vise od 200 godina. Stavise od njenog drugog ukidanja (1766) do ponovnog priznanja autokefalnosti (1879, godinu dana nakon Berlinskog kongresa) i to na nivou mitropolije a ne patrijarsije, proslo je vise od sto godina. Posto je SPC bila u takvom stanju, Pravoslavni Crnogorci su u pocetku bili u kontaktu sa Ohridskom Patrijarsijom iako se istice da su ovi kontakti bili "rijetki i protokolarni". Posto su, krajem sesnaestog i pocetkom sedamnastog vijeka, Crnogorci intenzivirali oslobodilacku borbu protiv Turske, dosli su u konflikt sa orijentacijom Pecke Patrijarsije. Pocetak osamostaljenja i stvaranja uslova za autokefalnoscu CPC se vezuje za mitropolita Ruvima II Boljevica (1593-1636) (vidi www.montenet.org/religion/vladike.htm). Formalno sticanje autokefalnosti, CPC je ispunila priznajem od strane Ruske Pravoslavne Crkve. Ima izvora koji tvrde da se ovo priznaje dogodilo u vrijeme vladike Danila (1711), dakle prije ukidanja Pecke Patrijarsije. U svakom slucaju izvjesno je da je CPC-i autokefalnost priznata po ukidanju Pecke Patrijarsije od strane svih pravoslavnih crkava. Na nasim stranicama www.montenet.org/religion/moclegal.htm mozete vidjeti da se u 'Sintagmi' Carigradske Patrijarsije, medju autokefalnim crkvama, CPC nalazi na devetom mjestu. Prema tome, istorijskom nuznoscu CPC gubi svaku formalnu vezu sa Peckom Patrijarsijom i postaje samostalna (autokefalna) crkva. Dakle, ne samo da su Crnogorci imali sopstvenu autokefalnu crkvu, nego sve i da su htjeli, nijesu mogli zadovoljite svoje religiozne potrebe u Peckoj Patrijarsiji za nekoliko vjekova. Na kraji, dozvolite nam da bez ikakvog cinizma primijetimo da su u tom periodu Crnogorci mnogo bolje praktikovali pravoslavlje (srpstvo u Vasem smislu rijeci) u sopstvenoj crkvi nego sto bi to radili u tadasnjoj Peckoj Patrijarsiji kako im Vi sugerisete. Istina je medjutim da je kralj Nikola I koketirao sa srpstvomu
svojim pjesmama, jer je jednim okom mjerkao i srbijanski presto. Posto,
kao i Njegos nije bio samo pjesnik vec i politicar najveceg ranga, u njegovom
se opusu po potrebi moze naci sijaset deklaracija cas crnogorske cas srpske
konotacije. Pogresno bi, dakle bilo da ili Vi ili mi probamo da, iz citata
njihovih djela, izvucemo naucne istine je su li bili Cnogorci ili Srbi.
MonteNet: Ove pjesme su, kao i vecina pjesama pisane koriscenjem
metafora. Ako uzmete spstvo kao sinonim za pravoslavlje, kako smo Vam vec
pokusali objasniti, onda ce Vam biti stosta jasnije ukljucujuci i Vase
pitanje zasto je nemoguce umetnuti stih "Boka bez slovenstva" u ovu pjesmicu.
Ako to ne uzmete u obzir onda Vam se moze desiti da potpuno pogresno protumacite
da je Boka u Srbiju. Takodje ste pogresno protumacili da su samo Srbijanci
Srbi. Srbi zive i na drugim prostorima osim Srbije i oni su na ovim prostorima,
osim Bosne i Hercegovine, tretirani kao nacionalne manjine. Dobro ste,
ipak primijetili da se ne moze reci da su Crnogorci, Bosanci i Hercegovci
Srbi. Nije nam sasvim jasno po kojem ste kriteriju uvrstili Krajisnike
u ovu grupu. Moze se i treba reci, da u Crnoj Gori (~9%), Bosni i Hercegovini
(~33%)i Hrvatskoj (~8-10%)jedan dio stanovnistva cine Srbi.
MonteNet: Vidimo da ste napravili pomak, pa sada dopustate i drugim narodima da imaju dvoglave orlove iako im uslovljavate boju. I da smo heraldicari, ne bi se usudili da Vam saopstimo ove narode da i njih ne pocnete da kunete i sramotite kako su izdajice Srpstva. Mi smo mozda propustili da razumijemo u cemu je Vasa poenta sa ovim "srpskim grbovima". Ovaj nas prostor, koji danas zovemo Crna Gora, je u proslosti imao i druge grbove t.j. znakove drzavnosti. Nijesmo smatrali to posebno vaznim, ali na stranicama www.montenet.org/history/balsics.htm mozete vidjeti varijantu grba koji nema slicnosti s Nemanjicevim grbom. Uostalom, vec smo Vam pomenuli da su simboli vladara Nemanjica veoma slicni svojim Vizantijskim originalima. Iako izgledate skloni donosenju smjelih predpostavki, ne bi bilo dobro da sljedeci ovu sopstvenu analogiju o Crnogorcima, ustvrdite da su Srbi Vizantinci ili Grci. Njegos Montserb: Zasto se cuva Dusanova kruna u Cetinjski manastir za zadnji 600 godina? Jao, jeli mogucno da je simbol Velike Srbije sacuvan na Cetinje?
MonteNet: Valjda Vi imate na umu krunu Stefana Decanskog
a ne Dusanovu. Autenticna kruna Stefana Decanskog je pred turskom najezdom
sklonjena iz Peci u Vojvodinu. Iz Vojvodine je, posle izvjesnog vremena,
bila donesena u Crnu Goru da se vrati u Pec. Kako za to uslova nije bilo,
jer je kako smo pomenuli ranije Pecka Patrijasija bila ukinuta 1766, kruna
je sticajem okolnosti sacuvana na Cetinju. Kako je vec mnogo puta pisano
"ova je kruna imala jaku radijaciju, podgrijavajuci laskavo reklamiranje
SPC o vezi sa srpskim carstvom".
MonteNet: Vec smo vam pomenuli da ne smatramo sebe kompetentnim
za pravoslavne zakone i da bi predstavnici CPC trebali da Vam odgovore
umjesto nas, ali smo takodje izrazili skepticizam laika prema mogucnoscu
rascinjenja svestenika Ruske Pravoslavne Crkve, i to penzionisanog, od
strane SPC. Cak i da je to u skladu s pravoslavnim zakonima, u sto sumnjamo,
razloge koje ste Vi naveli bi, bez sumnje bili bizarni pravoslavnom svijetu.
Vi ste jedni od veoma rijetkih Juznih Slovena (ako je suditi po pismu koje
koristite), koji nije javni i profesionalni zastupnik srpstva, a misli
da CPC nije nikad postojala. Sto se tice kradje istorije tu ste valjda
omaskom zamijenili teze. Ko kome odje pokusava da ukrade istoriju?!
Njegos Montserb: Sto se tice Srpskog
jezika, zborimo Srpski. Znas koliko primitivan zvucis?
MonteNet: Sasvim ste nas zbunili sa ove dvije prve recenice!?
A i sa ovim citatom na Engleskom. Ne mozemo da nadjemo nikakvu vezu izmedju
nas i te prve dvije recenice. Vi ste potegli argumenat da su Crnogorci
Srbi, pored ostalog i zbog toga sto govore Srpski jezik. Sad nam citirate
da i Englezi, Amerikanci, Austalijanci i Kanadjani, iako govore razlicite
dijalekte ipak govore istim, Engleskim jezikom. Iako nijeste pomenuli,
ima i jos sijaset zemalja ukljucujuci Indiju, Novi Zeland, Jamajku i mnoge
druge diljem zemaljskog sara, u kojima je Engleski sluzbeni jezik. Mi se
pitamo, smatrate li narode ovih svih zemalja Englezima?
MonteNet: Ovom konstatacijom ste posjekli najmanje osam
crnogorskih kraljeva i samim tim bi ste mogli konkurisati za orden Nemanjica,
koji je, kao sto predpostavljamo znate, za slicne konstatacije dobio doskorasnji
predsjednik C.G. Zajedno ste posjekli Vojislavovog sina Mihaila, kojemu
se papa 1077. obracao kao "Michaeli Sclavorum regi"; Mihailovog sina Bodina,
koji je za papu vec "veleslavan" ("gloriosissimus"); Mihailovog brata Radoslava;
sina iz drugog braka Dobroslava; unuka iz prvog braka Vladimira; Bodinovog
sina Djordja; Gradihnu, unuka kralja Radoslava, i njegova sina koji je
nosio djedovo ime Radoslav i Grubesu (Rodoslovna tablica F.Sisica 1928).
Posto Vi volite da citirate predstavnike "srpske dinastije Petrovica" evo
kako je kralj Nikola govorio 1910. "Duboki su temelji ovoj obnovljenoj
kraljevini nasoj. Oni silaze do nekadasnjih zetskih kraljeva Vojislava,
Mihaila i Bodina...". Ponovo Vas upucujemo na nase stranice o istoriji
C.G. (www.montenet.org/history/history.htm).
MonteNet: Cetnici su dio crnogorske istorije ali je njihova aktivnost vezana za kratak period i ne treba prenaglasavati njihov znacaj. O njihovoj ulozi u II Svjetskom Ratu se pisalo, do skoro, iskljucivo u negativnom kontekstu, jer su zavrsili na gubitnickoj strani, iako je i pored toga bilo i sasvim opravdanih razloga za negativnan publicitet. Prema anegdotskoj evidenciji, bilo je i 'ljutih' cetnika u C.G. kao sto je bio Pavle Djurisic, jedini nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta koji nije bio na Istocnom frontu. Medjutim ogromna vecina pripadnika cetnickog pokreta je bila tako jako ideoloski potkovana da je presla u partizane, t.j. pridruzila se tadasnjem neprijatelju. Mnogi od njih su kasnije po tom osnovu dobili i boracke penzije. Iako smo dobar dio zivota proveli u C.G. nikad nikoga nijesmo culi da nam se hvali ili makar potvrdi da je bio cetnik, iako su nam za neke rekli da su bili. Njegos Montserb: >> Bog se dragi
na Srbe razljuti
MonteNet: Jeste ukoliko, kao sto ste to ucinili gore u tekstu, pod srpstvom podrazumijevate Srpsku vjeru, alas pravoslavlje. Medjutim u nacionalnom smislu Njegos je Crnogorac kako se i sam deklarisao. Iako nam nije teznja da prenaglasimo pro-slavensku dimenziju Njegosa,
Vi ste potpuno u krivu da on nije saradjivao sa predstavnicima drugih Juznoslovenskih
i drugih komsijskih naroda osim Srba. Nemamo vise strpljenja da citiramo,
ali Vi sami pogledajte pisma koje je Njegos pisao banu Jelacicu, sto je
savjetovao Bokeljima, kakve je ode pisao Meterniku, sto se dogovarao sa
Mir Dodom itd. Mi nijesmo nasli zashodno da ukljucimo ove detalje na stranice
MonteNeta, vec Vam samo ukazujemo da Vi neumjesno i sasvim pogresno insistirate
na jednoj relativno sporednoj temi.
MonteNet: …carstvo njegove vjere!
MonteNet: Ako u gornjim stihovima srpstvo tretirate kao srpsku vjeru t.j. pravoslavlje, u kontekstu u kojem ste to vec uradili gore, onda ce Vam odgovor doci sam po sebi. Njegos je kao sto smo vec rekli tezio da glorifikuje Karadjordja ne bi li postakao Srbe u Srbije na oslobodilacku borbu protiv Turaka. Naravno da je kudio Milosa Obrenovica kao i izdajnike srpstva kao Brankovica. Medjutim Njegos, koliko je nama poznato nije kudio niti kleo nijednog Crnogorca sto je izdao Srbiju jer jednostavno toga nije bilo. Srbija, da je nama poznato, nikad nije stradala zbog toga sto su je Crnogorci izdali. Ni na Bregalnici, niti Kosovu niti Mojkovcu ili bilo dje drugdje. Moze li se, recite nam Vi, reci da Crna Gora nikad nije stradala zato sto Srbija nije htjela da joj pomogne, a da i ne pitamo bi li bilo bolje za Crnu Goru da joj u pojedinim trenucima nije pomagala bratska Srbija na nacin koji je to ucinila. Kako imate onda nerv da uopste pitate ijednog Crnogorca izdade li srpstvo. Vi izgleda imate sklonost da sve Crnogorce kojima gunjina nije bliza od sopstvene koze, proglasite izdajnicima. Ne bismo da Vas uvrijedimo, ali dozvolite da primijetimo da bi bilo umjesnije da se umjesto Njegos Montserb potpisujete kao g-din 'Zamjena Teza'. Njegos Montserb: >> O Milose, ko
ti ne zavidi ?
Njegos Montserb: Dosao je
Srpski dusman na Cetinje, Srpsko ime Crnogorsko je ponizeno, onaj sto se
lazno krsti sa tri prsta nije Srbin u dusi nego izrod.
Montenet.org: Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli. Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec 'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org. |
||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
© |
|
Montenet 1997
|
|