|
Predhodno
pismo gosn. Njegosa Montserba
Zatrije se ime crnogorsko: ne ostade krsta od
tri prsta ! -Petar II Petrovic
Njegos Montserb wrote:
Njegos Montserb: Meni je jedino zao sto ce
naici neki jad na vas page, pa ce reci, Srbi
su okupirali Crnu Goru i ucinili neki kulturni genocid nad nekom Crnom
Gorom sto je suprutno svemu sto je bila ona Srpska Crna Gora sto je
postojala pre komunistickog genocida, i pre Kraljevine Srba Slovenaca
i
Hrvata.
Trubite o nekoj autokefalnoj Crkvi, sto nema autokefalnost.
Procitajte malo teze, vi ste tobas neki kulturni site, pa ajde reci
mi
tacno ko je dao tome kultu autokefalnost i daj mi taj dokument da vidim.
Neces ga nikad naci, i zbog samog toga razloga taj vas "moc" je bas
"moc" (in the English sence of the word), i zato samo imate jednu
'crkvenu' zgradu dje sluzite papi i Srpskoj neslozi.
MonteNet: Kratke podatke o pravnoj i kanonskoj
utemeljenosti Crnogorske pravoslavne crkve i njene autokefalnosti mozete
naci na nasim 'web' stranicama 'http://www.montenet.org/religion/moclegal.htm'
i http://www.montenet.org/religion/bestwish.htm
doduse na Engleskom. Kao sto predpostavljate mi nijesmo eksperti za kanonsko
pravo, ali koliko nase znanje seze, nijesmo upoznati da postoji ijedna
institucija, ukljucujuci Carigradsku Patrijarsiju i Ekumenskog Patrijarha,
koja daje formalni dokument autokefalnosti. To se svakako odnosi na sve
pravoslavne crkve a ne samo na Crnogorsku. Dakle mi ne vjerujemo da bi
ste nam mogli dati na uvid 'dokumenat' o autokefalnosti ijedne pravoslavne
crkve kakav od nas trazite. Ne vjerujemo da bi u ovom kontekstu pomogla
priznanica o otkupu autokefalnosti jedne nam bratske po Hristu crkve, i
sumnjamo da ste i sami srecni sa tim 'dokumentom'.
Isto tako, iako nijesmo upoznati sa aktivnostima
Crnogorske pravoslavne crkve iz prve ruke, i ne mozemo i da bi htjeli govoriti
u njeno ime, vjerujemo da bi ste imali problema da podkrijepite cinjenicama
tezu da Crnogorska crkva "sluzi papi i srpskoj neslozi". Tim prije,
sto nam se cini da je, makar do proslog ljeta, "srpska nesloga" najmanje
bila izrazena na prostorima na kojima, koliko toliko, djeluje Crnogorska
pravoslavna crkva. Kao sto ste sigurno upoznati, epske dimenzije "srpske
nesloge" su u proslosti vezane za samu Srbiju, a u novije vrijeme smo,
nazalost, imali priliku da pratimo kako se ova narodna tradicija snazno
opire zaboravu u samoj Srbiji sa pokrajinama, u Bosni i Hercegovini pa
i u Hrvatskoj. Dakle, sve na prostorima na kojima Crnogorska pravoslavna
crkva, ukoliko je mi ne podcjenjujemo, nema nikakvih ingerencija.
Njegos Montserb: Kako mozete pisati o Njegosu i da uopste ne spomenute
da je on bio fakticki Cetnik u svakom smislu?
Zasto ga nazivate kao da je bio vladika u vasoj kulti?
Dje vam je obraz i ljudski osjecaj?
Ujedno su ovce i kurjaci,
zdruzio se Turcin s Crnogorcem,
odza rice na ravnom Cetinju !
Smrad ufvati lafa u kljusama,
zatrije se ime crnogorsko,
ne ostade krsta od tri prsta !
Laske bi bilo nazvati Ante Pavelica Srpskom rodoljubom nego Njegosa
kao
vodja nekog ilegalnog zelenaskog vjerskog kulta koji sluzi rusenju
Srpske nacije, drzave, i Crkve.
MonteNet: Povremeno i sporadicno se susretnemo sa nepoznatim
detaljima iz Njegosevog (P.P.) zivota, ali smo, do danas, propustili
da se obogatimo saznanjem da je bio "fakticki Cetnik u svakom smislu".
Mi smo ga nazivali Vladika Rade, i ponegdje samo Vladika, misleci jasno
na vladiku Crne Gore, a nadamo se da smo dovoljno dobro objasnili na stranicam
o religiji i istoriji da je u kontekstu Crne Gore to znacilo duhovni i
svjetovni poglavar Crnogoraca. Nije nam jasno zasto ga nebi trebali zvati
tako i koji adekvatniji naziv Vi predlazete? S druge strane tvrdnju da
je "Njegos vodja nekog ilegalnog zelenaskog vjerskog kulta koji sluzi rusenju
Srpske nacije, drzave, i Crkve" nijeste mogli naci na nasim stranicama.
Naprotiv, na nasim stranicama mozete naci tvrdnju da je Njegos, kao i vecina
vladara iz dinastije Petrovica, zagovarao blizu saradnju juznoslovenskih
naroda ukljucujuci Srbe, Hrvate i Slovence, s teznjom da se svi nadju u
zajednickoj drzavi kao ravnopravni narodi. Dakle, sigurno necete naci na
nasim stranicam tvrdnju da je Njegos bio protiv bilo koje nacije, drzave
ili crkve.
Njegos Montserb: Zasto ne spomenute da vam
je "patriarch abramovic" bio izbacen ne samo
iz Srpske Pravoslavne Crkve (jer je bio Srpski pop u Montreal dje je
fino znao da krade pare), nego isto tako, pod Pravoslavnom zakonom
iz
svake Pravoslavne Crkve (bilo to Srpska, Grcka, Bugarska, Ruska,ili
bilo
koja druga)?
Zasto ne spomenute kad je ovaj abramovic lipsa i odapeo papke, da ga
je
zamjenio Miras Dedic, koji je bio razcinjen i isto izbacen iz Grcke
Pravoslavne Crkve zbog njegovih zlo namjera protiv svete Srpske
Pravoslavne Crkve?
MonteNet: Pravoslavna vjeroispovjest u Crnoj Gori je neiscrpna
tema i mi nikada nijesmo imali iluzija da cemo sa nekoliko stranica zadovoljiti
znatizelju i apetite svih citalaca. Jos manje smo ocekivali da ce se svi
sloziti sa nama. Ipak napisali smo ponesto o onome o cemu Vi pisete neprihvatljivo
derogativnim jezikom. Nemamo namjeru da pisemo biografije, ali nam se cini
da su netacne i zlonamjerne Vase kvalifikacije. Blazeni vladika Antonije
Abramovic nije, prema nasim saznanjima bio svjestenik Srpske vec Ruske
pravoslavne crkve u Montrealu. Prije toga je bio svjestenik Srpske pravoslavne
crkve na Kosovu i cini nam se da je bio ucenik Njegove Svetosti Patrijarha
Pavla, a i da je nagradjen od Srpske pravoslavne crkve za ocuvanje jednog
manastira na Kosovu (mislimo da su bili Decani ili Gracanica) za vrijeme
njemacke okupacije. Iz Srpske pravoslavne crkve je presao u Rusku, a nije
nam poznato da je "fino znao da krade pare". U stampi smo procitali
da je razcinjen od Srpske pravoslavne crkve (mislimo 1993) posto je prihvatio
da bude poglavar Crnogorske pravoslavne crkve. Kako smo i ranije pomenuli,
nijesmo dobri poznavaoci crkvenih kanona, ali nam se cini nelogicnom i
neprihvatljivom ideja da Srpska pravoslavna crkva rascini penzionisanig
svestenika Ruske pravoslavne crkve a da ova druga ne zna nista o tome.
O gospodinu Mirasu Dedeicu smo procitali stosta u stampi. Kao sto
ste mogli i sami primijetiti te informacije su konfliktne i nepouzdane
i zbog nedostatku drugih informacija predpostavljamo da bi bilo neodgovorno
pisati o tome. U svakom slucaju, ako Vas to interesuje, zasto se ne obratite
Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, cije je sjediste na Cetinju, za potpunije
informacije?
Njegos Montserb: Ovo nisu neke tajne.....
Ali krijete informacije sto vam skros uniste svu kredabilnost.
Znaci vasa stranica nema blage veze sa kulturom Crnogorskoj nego sluzi
kao propaganda instrument sto potpuno ignorise vecina Crnogoraca koji
su
za Srpsku Pravoslavnu drzavu, i za federaciju sa Srbijom.
MonteNet: Posto je potpuno nezavisna od bilo koje vladine
ili nevladine institucije, Montenet nema ama bas nikakvog razloga da krije
informacije ili cuva neke posebne tajne. Montenet svakodnevno prenosi vecinu
aktuelnih informacija (Montenet Vijesti) koje se
ticu Crne Gore. I to je kljucni kriterij. Dakle svjesno ne cenzurisemo
niti Crnogorce koji su za federaciju sa Srbijom, niti one koji nijesu za
to, niti one koji imaju drugacije opcije a mogu biti interesantni citacima.
Njegos Montserb: Istorijske informacije moraju
nekako da budu potvrdjene, i ako ne vidite
da Crnogorci zbore Srpski, imaju Srpsku zastavu, Srpske dvoglave orlove
sa znak Srpske kuce Petrovica, sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom, i sa
casnim Srpskom imenom i obicajima, onda po cemu ste Crnogorci?
Ja vas
ne smatram Crnogorcima. Vi ste izdali sve sto je sveto ikad bilo
Crnoj
Gori.
Kome sluzite?
Koju blagu vezu imate sa Crnom Gorom?
MonteNet: Drago nam je da se slazemo da
istorijske informacije moraju biti potvrdjene cinjenicama. Mi smo se, uz
sva ogranicenja, trudili da upravo predstavimo Crnu Goru koristeci
istorijske izvore i cinjenice radije nego mitove. Dopustamo mogucnost da
nijesmo dovoljni citirali izvore koji bi mogli biti blizi vasem nacionalnom
i politickom miljeu. Sasvim je moguce da smo propustili stosta interesantnog
da kazemo ili citiramo. Ponavljamo, centralna tema Monteneta je Crna Gora
a ne Srbija i Srbstvo. S tim u vezi, ako Montenet, u granicama svojih skromnih
mogucnosti, pokusava da promovise Crnu Goru to ne znaci da je protiv ikoga
ili icega ukljucujuci i Srpstvo.
Dobro ste primijetili da po Ustavu C.G. Crnogorci
govore Srpskim jezikom iako je stanoviste istaknutih crnogorskih lingvista
i intelektualaca da ne postoji niti jedan valjani razlog zbog kojeg se
taj isti jezik ne bi trebao zvati nacionalnim imenom (Crnogorski), kao
sto je slucaj u svim bivsim jugoslovenskim republikama. Medjutim nijeste
u pravu kad kazete da Crnogorci imaju srpsku zastavu. Crnogorci su od vajkada
imali sopstvenu zastavu mada se njen indetitet vremenom mijenjao.
Sto se tice grba, "sa znak Srpske kuce Petrovica",
tu ste jedini u pravu da je dvoglav orao, mada ne orlovi. U Crnu Goru oni
koji se rode i podignu na Njeguse, kao sto su predstavnici kuce Petrovica,
kazuju se i zovu ih Crnogorcima. Prilican broj zemalja ima grb s dvoglavim
orlom, ukljucujuci na primjer Rusiju kojoj Crnogorski grb lici vise nego
srpskom, pa bi mozda bilo previse i za zezene Srbe da sve grbove sa "dvoglavim
orlovima" proglase srpskim. Usput, srpski simboli ne vode porijeklo od
kuce Petrovica vec od vladara Nemanjica, koji su opet veoma slicni vizantijskim
originalima.
U Crnoj Gori kao sto pomenuste, djeluje i Srpska pravoslavna crkva,
posto je 1920, dekretom Regenta Aleksandra, nelegalno i nekanoski uzurpirala
imovinu Crnogorske pravoslavne crkve, nepokorno svestenstvo prognala a
u tezim slucajevima i zlostavljala. Dobro ste primijetili da nijesmo pisali
puno o aktivnostima Srpske pravoslavne crkve u C.G. mada povremeno prenesemo
izjave gospodina Amfilohija Radovica kao vijest ili 'danasnji hit'. Medjutim
na sve nase stranice o religiji smo napravili linkove za SPC, smatrajuci
da oni mogu sebe opisati bolje od nas. Nijesmo primijetili da oni na njihovim
stranicama imaju link za Crnogorsku pravoslavnu crkvu ili bilo koju crnogorsku
instituciju. Podsjeticu Vas, Vi MonteNet obtuzujete za selektivnost.
Predpostavljamo da nijeste upuceni da pored "casnog Srpskog imena
i obicaja" postoji i casno crnogorsko ime i casni crnogorski obicaji. Ne
bismo htjeli da zvucimo agresivno niti nekoga da uvrijedimo, ali je nase
zapazanje da se u Crnoj Gori kroz istoriju a i danas, prolilo podosta krvi
da bi se ocuvala crnogorsko ime, cast i sloboda. Najmanje pola te prolivene
krvi je krv nasih predjedova. Mi se, kao i vecina Crnogoraca i gradjana
Crne Gore, koliko god bili nesavrseni, trudimo da se to casno i slobodarsko
crnogorsko ime ne ukalja, crnogorski obicaji ne zaborave a krv nasih pradjedova
ne iznevjeri. I da nema drugih razloga, ovi bi trebali da budu dovoljni
da nam daju pravo da se zovemo Crnogorcima iako nas Vi ne priznajete.
Vjerujemo da kada bi svi bili izdajnici Crne Gore kao sto smo mi
i kad bi svi izdavali crnogorske svetinje onoliko koliko to mi radimo,
bericetnije drzave od Crne Gore ne bi moglo biti na Balkanu a mozda i sire.
Isto tako, kada bi svi sluzili drugim zemljama umjesto sopstvene
koliko mi to radimo, djeca bi dostima ostala gladna. Na nasu veliku zalost,
cini nam se da bi se veliki broj ove neduzne ali nesrecne djece nasao upravo
u Crnoj Gori. Nijesmo od tih koji smatraju da zbog mitomanije, ili zbog
inata ili obecanja stana i funkcije u velikom gradu, vrijedi zivjeti podanicki.
Dakle, ukoliko je uslov imanja veze sa Crnom Gorom podanicki zivot u mitomanskim
maglinama onda mi nemamo ama bas nikave "blage" veze s Crnom Gorom.
Njegos Montserb: Bog se dragi na Srbe razljuti
za njihova smrtna sagresenja.
NASI cari zakon pogazise,
pocese se krvnicki goniti,
jedan drugom vadit oci zive;
zabacise vladu i drzavu,
za pravilo ludost izabrase.
Nevjerne im sluge postadose
i carskom se krvlju okupase.
Velikasi, proklete im duse,
na komate nam razdrobise carstvo,
SRPSKE sile grdno satrijese;
velikasi, trag im se utro,
raspre sjeme posijase grko,
te s njim pleme SRPSKO otrovase;
velikasi, grdne kukavice,
postadose roda izdajice.
O prokleta kosovska vecero,
kud ta sreca da grdne glavare
sve potrova i trag im utrije;
sâm da Milos osta na srijedi
sa njegova oba pobratima,
te bi Srbin danas Srbom bio !
Brankovicu, pogano koljeno,
tako li se sluzi otacastvu,
tako li se cijeni postenje ?
O Milose, ko ti ne zavidi ?
Ti si zertva blagorodnog cuvstva,
voinstveni genij svemoguci,
grom stravicni te krune tazdraba !
Velicastvo viteske ti duse
nadmasuje besmrtne podvige
dibne Sparte i velikog Rima;
sva vitestva njina blistatelna
tvoja gorda misca pomracuje.
Sto Leonid oce i Scevola
kad Obilic stane na popriste ?
Ova misca jednijem udarom
prestol srusi a tartar uzdrma.
Pade Milos, cudo vitezovah,
zertvom na tron bica svijetskoga.
Gordo lezi veliki vojvoda
pod kljucevma krvi blagorodne,
kâ malopred sto gordo idjase,
strasnom mislju prsih nadutijeh,
kroz divjacne tmuse azijatske,
gutajuc ih vatrenim ocima;
kâ malopred sto gordo idjase
k svetom grobu besmrtnog zivota,
preziruci ljudsko nistavilo
i pletenje bezumne skupstine.
Bog se dragi na Srbe razljuti:
sedmoglava izide azdaja
i satrije Srpstvo svekoliko,
klevetnike grdne i klevetu.
Na razvale carstva junackoga
zasja sveta Miloseva pravda,
okruni se slava vjekovecno
Miloseva oba pobratima
i lijepe kite Jugovicah.
Srpskoj kapi svud ime pogibe.
Postadose lafi ratarima,
isturci se plahi i lakomi -
mlijeko ih srpsko razgubalo !
Sto utece ispod sablje turske,
sto na vjeru pravu ne pohuli,
sto se ne hce u lance vezati,
to se zbjeza u ove planine
da ginemo i krv prolivamo,
da junacki amanet cuvamo,
divno ime i svetu svobodu.
Sve su nase glave izabrane !
Momci divni, isto kâ zvijezde;
sto su dosad ove gore dale,
svi padali u krvave borbe,
pali za cest, ime i svobodu.
I nase su utirali suze
vjesti zvuci divnijeh gusalah.
Proste nase zertve svekolike
kad je nasa tvrda postojbina
sile turske nesita grobnica.
Sto je ovo evo neko doba
te su nase gore umucale,
ne razlezu ratnijem klicima ?
Pocinu ni rdja na oruzje,
ostade ni zemlja bez glavarah.
Nekrscu se fore usmrdjese...
Ujedno su ovce i kurjaci,
zdruzio se Turcin s Crnogorcem,
odza rice na ravnom Cetinju !
Smrad ufvati lafa u kljusama,
zatrije se ime crnogorsko,
ne ostade krsta od tri prsta !
Predhodno pismo
gosn. Njegosa Montserba
Montenet.org: Kao
sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca
su dobrodosli. Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su
licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise
teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti
na "http://www.montenet.org/home/letters.htm"
po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da
posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments',
a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec 'published'
koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari
se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.
|