Letters 

Welcome to MONTENET the window with a view of MONTENEGRO
 Previous Letters:
 
2010 2009 2008 2006 2005 2004 2003 2002 2001
2000
1999 1998
index of montenet
 
Profile of Montenegro
People of Montenegro
Geography of Mpntenegro
Short History of Montenegro
Montenegrin Culture
Language in Montenegro
Religions in Montenegro
Montenegrin Arts
Montenet Press Cut
Politics in Montenegro
Montenegrin Law
Montenegrin Economy
Travel to Montenegro
Sports in Montenegro
Links to ex Yugoslav Republics
East Europe and Russia
Links to Montenegrin Sites
Site Map of Montenet
Letters&Comments&Suggestions
Miscellaneous
 

 Blažo Sredanović

Zlatna groznica ponovo trese


SA PUTOVANJA PO SJEVERNOJ KALIFORNIJI

Zlato je svojom bojom i sjajem odvajkada imalo magičnu privlačnost. Egipćani su vjerovali da je bogovima koža od zlata. Drevni narod Inka smatrao je da je zlato znoj iz Sunca. Španski konkistadori su krstarili prostorima Sjeverne i Južne Amerike, uz velike opasnosti i žrtve, u potrazi za mitskim gradom zlata El Doradom. Danas zlato ne služi samo za izradu nakita i zuba, već se mnogo koristi u kompjuterima i elektronskim strujnim kolima, kao jedan od najboljih provodnika električne struje. Veoma se lako obrađuje i mogu se iz njega \"ispredati\" kilometrima duge žice tanke kao dlaka, a i tanki i gotovo providni listovi. Astronauti su u prednjem dijelu kaciga imali te tanke listove zlata da ih štite od toplote i bljeska.
Zbog sadašnje velike ekonomske krize i opšte monetarne i finansijske nesigurnosti cijena zlata na svjetskom tržistu dostigla je više od 1.200 dolara po unci (približno 30 grama). Ovakvo stanje je doprinijelo da se u Americi pojave moderni tragači za zlatom. Počeli su da migriraju, a đe bi drugo nego u Kaliforniju, đe fascinacija zlatom još i danas traje. Ono je u genama stanovnika ove najveće američke države. Geološki institut Amerike nedavno je objavio procjenu da se u zapadnim državama nalaze ležišta sa rezervama od oko 30.000 tona zlata, koje čeka da bude iskopano.

Mjesečni časopis \"Gold prospektor magazine\" dobio je brojne nove pretplatnike. Ovi novi avanturisti slijede u potrazi za srećom puteve nekadašnjih rudara \"fortinajnera\". Nadaju se da će im snažne planinske bujice, tipične za Sjevernu Kaliforniju, u proljeće otkriti neku novu zlatnu venu. Ovi veliki entuzijasti dolaze često u grupama sa udobnim mobilnim kućama na točkovima. Dozvole im nijesu potrebne, a jos manje markiranje svoje parcele i spavanje pod šatorom sa pištoljem ispod jastka. Od šumara \"rendžera\" dobiju mapu koja označava đe sve nije dozvoljeno ispiranje \"panning\", pogotovu ne suviše blizu potoka u koje se ništa ne smije bacati. Pored krampa, lopata i plitkih metalnih posuda ovi novi \"prospektori\" su naoružani i savremenim magnetskim detektorima. Danju prebiraju po vlažnoj zemlji, a uveče uz logorsku vatru prave roštilj. Kažu da im je to mnogo prijatniji i uzbudljiviji odmor, nego se kockati u Las Vegasu sa mašinama! Neki kod ispiranja umjesto zlata pronađu pregršt puščanih zrna. Malo ko uspijeva da pronađe veće komade zlata, uglavnom sitna zrnca. Zlato se krije duboko u zemlji, pa je sa krampom i lopatom slaba nada. Za to je potrebna velika korporacija, kao jedna u državi Nevadi, koja je ogromnim modernim mašinama izdubila krater od nekoliko stotina metara, pa vadi i melje kamen u prašinu. Poslije se te žute čestice ispiraju cijanidom, jednom od rijetkih supstanci koja može rastvoriti zlato.

U gradu Maripozi u podnožju Sijera Nevade nalazi se najbogatiji nacionalni rudnički muzej, đe je izložena bogata kolekcija artefakta i dokumenta iz najvažnijeg perioda kalifornijske istorije. Tu su bivši pioniri zasnovali svoje naseobine čiji se potomci danas bave stočarstvom i zemljoradnjom, jer su posljednji rudnici zatvoreni gotovo prije sto godina. Najviše koristi od Zlatne groznice imali su zapravo trgovci i industrijalci koji su podigli svoje komercijalne i poslovne imperije. Prvo što vas dočeka u muzeju je komad zlata u rijetko kristalizovanoj formi, težak više od sedam kilograma. Doznajete da je veći dio zlata iz Kalifornije svojevremeno transportovan u Vašington i da je zlato odigralo važnu ulogu u finansiranju federalnih trupa u građanskom ratu. Zlatna groznica je naglo proširila granice Amerike, pa je Kalifornija postala država i članica Unije desetak godine prije drugih sa zapada.
Mnoga pisma pokazuju da je bilo daleko više onih koji su se mogli smatrati srećnim ako su izvukli goli život, nego onih kojima je sreća bila naklonjena.

Jedan rudar piše svojoj familiji na istoku: “Kažite svim mojim prijateljima da ostanu kući, a mojim neprijateljima da dođu”. Mnogi su nastradali od kolere i tifusa, ili su bili ubijeni. U tom poliglotskom društvu brzo se ustanovio zakon supremacije nazvan \"pecking order\", kao kod pernate živine, đe jači kljuca slabijeg po hijerarhijskom redu. Kada je nekakav zakon ipak bio uspostavljen, u početku nije uopšte bilo zatvora, već je najekspeditivnija kazna bila vješanje.
Iako su mnogi u toku migracije za vrijeme Zlatne groznice krčili sebi put na mukotrpan i opasan način zapregama i konjima preko Divljeg zapada, što je danas sve dobro poznato iz brojnih filmova, ipak ne postoji nijedan sačuvani dokumenat koji bi svjedočio da se neko od njih pokušao vratiti istim putevima natrag. Radije su išli brodovima do Paname, a onda se probijali kroz guste šume do Atlantske obale.

Blažo SREDANOVIĆ
[Index] [Profile] [People] [Geography] [History] [Culture] [Art] [Language] [Religion] [Miscellaneous
[Site-map] [News] [Politics] [Law] [Economy] [Travel] [Sports] [Letters] [Links] [ExYu] [EE&Russia]
 Comments and suggestions are welcome and selected will be published
Copyrights©
webmaster@montenet.org
Montenet 1997
 All rights reserved.
Last updated  March 2010