Letters |
![]() |
|||||||||||||||||||||||
Previous Letters:
|
||||||||||||||||||||||||
![]()
|
U skladu sa zaključcima Druge redovne sjednice Koordinacionog odbora SCAE održane u Beogradu dana 21.06.2008. godine, sazivam
SKUPŠTINU SAVEZA CRNOGORSKIH ASOCIJACIJA EVROPE
Za Skupštinu predlažem sljedeći:
DNEVNI RED:
1. Usvajanje Statuta 2. Izbor rukovodećih tijela u skladu sa novim statutom 3. Prijem novih članova 4. Razno
Skupština SCAE će se održati dana 26.12.2008. godine sa početkom u 10h u prostorijama Centra za iseljenike (ul. Novaka Miloševa bb (zgrada ZOP-a, III sprat), Podgorica). Nakon radnog dijela naš domaćin – Centar za iseljenike Crne Gore prirediće koktel i zakusku.
Koordinator aktivnosti SCAE Vladislav Vanja Popović
Polazeći od toga da im je Crna Gora zajedničko izvorište i korijenište iseljenici i njihovi potomci, gradjani Crne Gore na privremenom radu i boravku u inostranstvu, te predstavnici raznih oblika njihovih organizovanja, na osnovu Zakona o nevladinim organizacijama ("Sl. list RCG", br. 27/99, 09/02, 30/02, "Sl. list Crne Gore", br. 11/07 od 13.12.2007) na Skupštini Saveza crnogorskih asocijacija Evrope u Podgorici, dana....... 2008. godine, usvajaju ovaj:
S T A T U T
SAVEZA CRNOGORSKIH ASOCIJACIJA EVROPE
I IME, SJEDIŠTE, STATUS I OSNOVNE ODREDBE
Član 1. SAVEZ CRNOGORSKIH ASOCIJACIJA EVROPE (u daljnjem tekstu SCAE) je nevladina i neprofitna organizacija koju osnivaju udruženja crnogorske dijaspore iz Evrope, radi ostvarivanja zajedničkih interesa te koordiniranog djelovanja na polju jačanja veza evropske dijaspore sa matičnom zemljom.
Član. 2. Članice SCAE su udruženja, klubovi, nevladine organizacije i druge forme organizovanja crnogorske dijaspore koje funkcionišu na teritoriji neke od evropskih država u skladu sa važećim propisima te zemlje.
Član 3. Puni naziv SCAE je: Savez crnogorskih asocijacija Evrope. Skraćeni naziv je: SCAE. Službeni jezik SCAE je Crnogorski. Simbol SCAE je Lovćenska vila. SCAE ima svoj memorandum i pečat okruglog oblika koji sadrži naziv i adresu. Glavni pečat SCAE je dvojezičan na Crnogorskom jeziku i Engleskom jeziku. SCAE ima svojstvo pravnog lica i upisuje se u Registar Nevladinih organizacija Crne Gore.
Član 4. Sjedište SAVEZA CRNOGORSKIH ASOCIJACIJA EVROPE je u Podgorici, ul. Br.
Član 5. SCAE je samostalno udruženje koje se temelji na slobodnom dogovoru njenih članica i ne traži niti prima instrukcije bilo koje vlade ili vlasti bilo koje države u Evropi. SCAE se kao vrhovno tijelo u Evropi može udružiti u Svjetsku asocijaciju Crnogoraca ukoliko do toga dođe i ukoliko joj odgovara taj statut.
Član 6. Pravo svakog iseljenog Crnogorca i svakog potomka iseljenih Crnogoraca i svakog iseljenog pripadnika drugog naroda iz Crne Gora i potomka tih iseljenika je da pripadaju SCAE ako to žele, a u skladu s odredbama ovog statuta kojeg prihvaćaju.
II PROGRAMSKI CILJEVI, ZADACI I DJELATNOST
Član 7. Ciljevi i zadaci SCAE su: 1. Da okuplja sve iseljene Crnogorce u Evropi bez obzira: koja su generacija Crnogoraca u pojedinim Državama, bili stari ili mladi, bili bogati ili siromašni, bili znatni ili neznatni, bez obzira na moć, položaj, obrazovanje, znanje ili struku, pripadali hrišćanskoj, islamskoj ili nekoj drugoj vjeri ili su ateisti, bez obzira na neku stranačku pripadnost ili nepripadnost, te da na isti način okuplja iseljene pripadnike drugih naroda iz Crne Gore, 2. Da usklađuje napore i djelovanje svojih članica na polju političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih problema koji se tiču crnogorske dijaspore, 3. Da osigurava prava, status i interese Crnogoraca, i organizacija crnogorske dijaspore i štiti ih svagdje gdje se one osporavaju, krše ili ugrožavaju, 4. Da podstiče i pomaže konstruktivan razvoj crnogorskih organizacija u Evropi i svijetu i jača njihovo jedinstvo, 5. Da predstavlja svoje članice i djeluje u njihovo ime pri međunarodnim organizacijama i međunarodnim vlastima, a kad je to potrebno i kad to one zatraže i pred državnim vlastima u vezi pitanja koja se tiču crnogorskih dijaspore i gradjana u cjelini, 6. Da sarađuje sa svim narodima na osnovu univerzalnih ideala mira, slobode, pravde i jednakosti, 7. Da unapređuje, produbljuje i proširuje prijateljske odnose crnogorskog naroda i drugih naroda iz Crne Gore sa svim narodima u svim državama gde djeluju njene članice, 8. Da podstiče osnivanje crnogorskih organizacija, u svim državama Evrope i svijeta gdje žive Crnogorci, pripadnici drugih naroda iz Crne Gore kao i njihovih potomaka, 9. Da razvija, zajedno sa crnogorskim organizacijama, članicama SCAE, prijateljske odnose i sveukupne veze Crne Gore sa državama u kojima te organizacije postoje i osnivaju se, 10. Da njeguje, prezentira i promoviše crnogorsku kulturu, umjetnost i sveukupno stvaralaštvo i radi na očuvanju duhovnog, istorijskog, kulturnog, jezičkog i intelektualnog identiteta crnogorskog naroda i njegovih vrijednosti ma gdje nastale, 11. Da prikuplja i distributira dokumentaciju, literaturu i drugu građu koja se odnosi na Crnu Goru, crnogorski narod i narode iz Crne Gore, 12. Da podstiče, pokreće, organizuje i koordinira istraživanja o Crnogorcima i Crnoj Gori u svim oblastima i područjima sa svojim članicama putem institucija, naučnika, stručnjaka, međunarodnih skupova, razmjene stručnjaka, publikacija i na druge načine, 13. Da bude priznata kao međunarodna samostalna nevladina organizacija pri odgovarajućim organizacijama Savjeta Evrope, Evropske Unije i Ujedinjenih nacija.
Član 8. SCAE svoje programske ciljeve ostvaruje kroz sljedeće djelatnosti: 1. razmjena informacija, iskustava i programsko povezivanje svojih članica, 2. osmišljavanje i realizacija zajedničkih aktivnosti, programa, projekata, kampanja i javnih inicijativa u matičnoj zemlji i inostranstvu, kao što su na primjer: - edukacija, predavanja i radionice; - javne tribine, književne večeri i debatni klubovi; - likovne izložbe, radionice i koncerti; - sajmovi i festivali kulture, ekologije, inovacija, tehnologije, stvaralaštva, itd; - pozorišne i multimedijalne predstave; - proslave i drugi prigodni i zabavni sadržaji; - tematska druženja i razna takmičenja; - sportske i rekreacijske aktivnosti; - organizacija putovanja i susreta i dr; 3. uspostavljanje kontakata sa iseljeničkim organizacijama širom Evrope i jačanje njihovog jedinstva i saradnje, 4. javno zagovaranje interesa i potreba crnogorske dijaspore 5. partnerska saradnja sa državnim i lokalnim organima matične zemlje 6. saradnja sa privrednim, naučnim i kulturnim sektorom matične zemlje i zemlje prijema te iniciranje njihovog medjusobnog povezivanja 7. promocija crnogorske kultrne baštine i drugih vrijednosti u zemljama gdje djeluju članice SCAE 8. tehnička, programska i druga podrška članicama SCAE 9. izdavačka i informativna djelatnost 10. vodjenje evidencije o iseljenicima i iseljeničkim organizacijama u Evropi 11. međunarodna saradnja i razmjena 12. druge djelatnosti u skladu sa ovim Statutom i zakonom.
III ČLANSTVO
Član 9. SCAE se sastoji od slijedećih kategorija članova: - Redovni članovi, - Individualni članovi, - Pridruženi članovi, i - Počasni članovi.
Član 10. Redovnim članovima SCAE mogu postati svi registrovani klubovi, nevladine organizacije i druge forme organizovanja crnogorske dijaspore koje funkcionišu na teritoriji neke od evropskih država u skladu sa važećim propisima te zemlje.
Član 11. Iz evropskih država u kojima ne postoje crnogorske organizacije, svaki iseljeni Crnogorac i svaki iseljenik iz Crne Gore i njihovi potomci mogu postati individualni članovi SCAE, ako prihvaćaju ovaj Statut i ciljeve navedene u njemu.
Član 12. SCAE mogu pristupiti, u svojstvu pridruženih članova: Kulturne i naučne organizacije i društva iz Crne Gore i inostranstva ako prihvataju ciljeve i odredbe iz ovog Statuta.
Član 13. Pojedinci koji su znatno doprinijeli ostvarenju ciljeva SCAE mogu biti počasni članovi SCAE.
Član 14. (1) Zahtjev za sticanjem statusa redovnoga, individualnog ili pridruženoga članstva u SCAE podnosi se potpisivanjem izjave kojom se prihvataju Statut i Programski ciljevi SCAE i prilaganjem odgovarajućih dokumenata – odluke o pristupanju, fotokopije Statuta i podataka o osobi ovlaštenoj za zastupanje. Zahtjev i propisana dokumentacija predaju se najmanje 20 dana prije redovne skupštine SCAE. Tekst izjave utvrđuje Koordinacioni odbor SCAE posebnom odlukom. (2) Odluku o prijemu novih redovnih, individualnih i pridruženih članova donosi Skupština SCAE. (3) Odluku o dodjeljivanju zvanja počasnog člana donosi Skupština SCAE na predlog svojih članova. (5) Sekretar SCAE je nadležan za prikupljanje dostavljenih zahtjeva, obavještavanje Koordinacionog odbora o pristiglim zahtjevima i obavještavanje podnositelja zahtjeva o odluci Skupštine.
Član 15. Član SCAE ima prava i obaveze koje proizilaze iz ovog Statuta, te drugih akata i odluka organa SCAE. Redovni članovi SCAE imaju pravo i obavezu učestvovati u svim aktivnostima SCAE, samostalno birati ili imenovati svoje delegate u organe Saveza, preko svojih predstavnika učestvovati u upravljanju SCAE, predlagati aktivnosti, projekte i programe, u skladu sa svojim mogućnostima doprinositi ostvarivanju ciljeva i zadataka SCAE, poštovati ugled i prava drugih članova i uredno plaćati članarinu, ako se takva obaveza uvede. Individualni, pridruženi i počasni članovi imaju pravo biti obaviješteni i radu SCAE i odlukama njegovih organa, prisustvovati i učestvovati u radu organa SCAE ali bez prava glasa, predlagati aktivnosti, programe i projekte, poštovati pravo i ugled drugih članova i doprinositi ostvarivanju ciljeva i zadataka SCAE.
Član 16. Pravo svih redovnih i pridruženih članova SCAE je ne učestvovati u programima i aktivnostima SCAE s kojima se ne slažu ili koji nijesu u skladu sa njihovim programskim opredjeljenjima ili organizacijskim, tehničkim ili finansijskim mogućnostima. O svome neslaganju i neučestvovanju u pojedinim programima ili aktivnostima redovni, pridruženi, individualni i počasni član mora obavijestiti Skupštinu, Koordinacioni odbor ili Predsjednika SCAE.
Član 17.
(1)
Visinu
godišnje
članarine
za
redovne
članove
utvrđuje
Skupština
SCAE
posebnom
odlukom.
(4) Pridruženi, individualni i počasni članovi ne plaćaju članarinu.
Član 18. Članstvo u SCAE prestaje: - istupanjem članice, - prestankom djelovanja, - zabranom rada, i - isključenjem. Odluku o isključenju članice iz Saveza, na obrazloženi prijedlog Koordinacionog odbora, donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova.
IV ORGANI SCAE
Član 19. Organi SCAE su: - Skupština - Nadzorni odbor - Koordinacioni odbor - Predsjednik
4.1. Skupština
Član 20. Skupština je najviši organ SCAE Skupština bira i razrješava sve ostale organe SCAE. Skupštinu čine delegirani predstavnici redovnih članova SCAE. Delegate u Skupštini bira nadležno tijelo redovnih članica SCAE na mandat od dvije godine, s pravom zamjene delegata u toku mandata. Članice delegiraju u Skupštinu po tri delegata. Predsjednici redovnih članova SCAE su po svojoj funkciji delegati u Skupštini. U slučaju spriječenosti delegiranog predstavnika, njegovo mjesto popunjava se ovlaštenom osobom od strane matične članice SCAE.
Član 21.
Izborna skupština se održava svake dvije godine najkasnije 30 dana prije isteka mandata organima Saveza, a redovna svake godine. Skupštinu pismeno, na osnovu odluke Koordinacionog odbora, saziva Predsjednik SCAE uz prijedlog dnevnog reda najmanje 30 dana ranije. Vanredna skupština se saziva po potrebi. Predsjednik SCAE je dužan sazvati vanrednu Skupštinu u roku od 30 dana od primanja prijedloga, a prijedlog mogu dati: - Koordinacioni odbor, -Nadzorni odbor, - najmanje tri članice SCAE. Prijedlog za sazivanje vanredne sjednice mora biti podnešen Predsjedniku SCAE u pismenom obliku, sa prijedlogom dnevnog reda i obrazloženjem potrebe za sazivanjem vanredne Skupštine. Ukoliko Predsjednik SCAE ne sazove zatraženu vanrednu Skupštinu u propisanom roku, sazvat će je predlagač prema propisanom postupku.
Član 22. Radom Skupštine rukovodi tročlano radno predsjedništvo, koje bira Skupština na početku svoga zasijedanja iz redova svojih članova. Predsjednik SCAE priprema, saziva i vodi sjednicu do izbora radnog predsjedništva. Skupština može donositi pravosnažne odluke ako joj prisustvuje više od 50 + 1 delegat. Odluke se donose prostom većinom prisutnih delegata.
Član 23. Skupština SCAE vrši sljedeće poslove - donosi Statut, njegove izmjene i dopune i druge akte SCAE - utvrdjuje pravce djelovanja i donosi plan i program rada - bira i opoziva članove Nadzornog i Koordinacionog odbora - bira i opoziva Predsjednika SCAE - odlučuje o prijemu novih članica u SCAE, kao i o isključenju članica iz SCAE - daje smjernice za rad ostalim organima SCAE - usvaja godišnji izvještaj o radu SCAE u protekloj godini - usvaja završni račun i donosi finansijski plan - vrši druge poslove u skladu sa ovim Statutom
4.2. Koordinacioni odbor
Član 24. Koordinacioni odbor SCAE je izvršni organ. Koordinacioni odbor sačinjavaju delegati redovnih članica SCAE i to: Po jedan delegat iz svake članice SCAE, predložen od strane matičnog saveza ili udruženja. Koordinacioni odbor iz svojih redova bira dva potpredsjednika koji ne mogu biti iz iste države iz koje je predsjednik SCAE.
Član 25. Radom Koordinacionog odbora rukovodi Predsjednik SCAE. Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova koordionacionog odbora traje dvije godine, uz pravo reizbora. Potpredsjednici SCAE mogu predstavljati organizaciju na raznim skupovima u zemlji i inostranstvu po nalogu predsjednika.
Član 26. Koordinacioni odbor SCAE izvršava smjernice i odluke Skupštine, kreira i usmjerava rad SCAE i rukovodi cjelokupnom aktivnosti u periodu između dvije skupštine. Koordinacioni odbor za svoj rad odgovara Skupštini.
Član 27. Koordinacioni odbor donosi Poslovnik koji reguliše način rada, kompentencije kao i ostala poslovno-tehnička pitanja unutar Koordinacionog odbora. Koordinacioni odbor donosi i druge pravilnike i akte kao na primjer Poslovnik o visini članarine, bira po potrebi radne grupe i komisije i njihove rukovodioce. Koordinacioni odbor bira Sekretara SCAE i blagajnika medju svojim članovima. Sekretar i blagajnik SCAE su za svoj rad direktno odgovorni Koordinacionom odboru. Rad sekretara i blagajnika je određen posebnim pravilnikom kojeg donosi Koordinacioni odbor.
4.3. Nadzorni odbor Član 28. Nadzorni odbor SCAE se bira na izbornoj Skupštini. Nadzorni odbor SCAE sastoji se od tri člana, sa trajanjem mandata od dvije godine uz mogućnost jednog reizbora. Izabrani članovi Nadzornog odbora biraju između sebe predsjednika. Predsjednik ili njegov zamjenik obavezno prisustvuje sjednicama Koordinacionog odbora, a Skupštini SCAE cijeli nadzorni odbor.
Član 29. Zadatak Nadzornog odbora je da kontroliše materijalno-finansijsko poslovanje SCAE i da podnosi izvještaj Skupštini za period između dvije Skupštine sa detaljnom specifikacijom prihoda i rashoda. 4.4. Predsjednik SCAE
Član 30. Predsjednika SCAE bira i razrješava Skupština na period od dvije godine, uz mogućnost samo još jednog reizbora. Predsjednik predstavlja i zastupa SCAE, organizuje i vodi poslovanje i odgovara za zakonitost rada SCAE. Predsjednik za svoj rad odgovara Skupštini. Predsjednik može svoja ovlašćenja za predstavljanje i zastupanje prenijeti na drugo lice.
Član 31. Predsjednik SCAE: - predstavlja i zastupa SCAE, - organizuje, uskladjuje, rukovodi radom i poslovanjem SCAE, - predlaže planove i programe rada i preduzima mjere radi njihovog sprovodjenja , - sprovodi odluke Skupštine, - rukovodi radom Koordinacionog odbora, - saziva i predsjedava sjednicama Skupštine do izbora radnog predsjedništva, - koordinira rad organa i tijela Saveza te potpisuje ugovore u ime i za račun SCAE a u skladu sa odlukama Skupštine, - koordinira rad članica u pripremi programa i njihovoj realizaciji, - u saradnji sa Koordinacionim odborom donosi odluke o izvršavanju finansijskog plana i stara se o racionalnom korišćenju sredstava, - podnosi izvještaj o rezulatatima poslovanja Skupštini, - vrši druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i opštima aktima SCAE.
V SREDSTVA Član 32. Sredstva za ostvarivanje ciljeva i zadataka SCAE obezbjedjuju se iz sljedećih izvora: - članarine i druge materijalno-finansijske pomoći svih članova SCAE, - od priredbi i akcija koje organizuje, - od pomoći zemlje domaćina, - od pomoći matične države Crne Gore, i - drugih izvora u skladu sa zakonom.
Član 33. Materijalno-finansijska sredstva iz stava koriste se za ciljeve od opšte koristi u smislu ovog Statuta. O raspodjeli i trošenju sredstava odlučuje Koordinacioni odbor i Predsjendik SCAE.
VI ZAVRŠNE ODREDBE
Član 34.
Odluku o prestanku rada SCAE može donijeti samo Skupština, koja je sazvana samo za tu svrhu i to najmanje dvotrećinskom većinom prisutnih glasova delegata. U slučaju raspuštanja ili ukidanja SCAE ili u slučaju promjene dosadašnjih ciljeva i zadataka SCAE, njegova imovina biće upotrijebljena u poreski poovlaštene svrhe. Odluka o budućem korištenju imovine smije se sprovesti tek po odobrenju nadležnih organa države Crne Gore. Arhiva i dokumentacija SCAE biće predana odgovarajućem institutu za naučno ispitivanje migracijskih procesa u matičnoj državi Crnoj Gori.
Član 35. Ovaj Statut usvojen je na redovnoj sjednici Skupštine SCAE u Podgorici sa danom __________.2008 godine i stupa na snagu odmah.
PRIJAVA
ZA UČEŠĆE NA SKUPŠTINI SAVEZA CRNOGORSKIH ASOCIJACIJA EVROPE PODGORICA, 26. DECEMBAR 2008. GODINE
1. Ime i prezime: ................................................................................................ Svojstvo u kome dolazim (ev. f-ja u SCAE): ..................................................... Zemlja boravka:.................................................................................................... Email: .................................................................................................................... Telefon:..................................................................................................................
2. Ime i prezime: ................................................................................................ Svojstvo u kome dolazim (ev. f-ja u SCAE): ..................................................... Zemlja boravka:.................................................................................................... Email: .................................................................................................................... Telefon:..................................................................................................................
3. Ime i prezime: ................................................................................................ Svojstvo u kome dolazim (ev. f-ja u SCAE): ..................................................... Zemlja boravka:.................................................................................................... Email: .................................................................................................................... Telefon:..................................................................................................................
Zabilješka sa Druge redovne sjednice Koordinacionog odbora SCAE, održane u Beogradu dana 21.06.2008. godine.
Sjednica je počela u 14 časova, a prisustvovali su: Medo Balić, Makedonija Zoran Popović, Makedonija Aleksandar Jovanović, Rusija Borislav Roganović, Rusija Milan Dedović, BiH Neđeljko Tomašević, BiH Kostadin Orbović, BiH Milan Miško Vuković, Njemačka Čedo Djukanović, Slovenija Nedžad Ele Brčvak, Njemačka Vladislav Vanja Popović, Kipar Veselin Vesko Kraljević, Mađarska Mersanyne Gomzsik Eleonora, Mađarska Vesna Kiš, Mađarska Erik Csernovitz, Mađarska Mirko Zečević, CNZ Beograd Miodrag Radović, CNZ Beograd Mihailo Terzić, CNZ Beograd Ljubo Radović, Hrvatska Miodrag Perović, Švajcarska
Sjednici su prisustvovali i predstavnici Centra za iseljenike Milan Vukčević i Elvira Bekteši.
Za sjednicu je predložen sljedeći
DNEVNI RED:
1. izvještaj o dosadašnjem radu Predsjednika SCAE, 2. saradnja Crne Gore i crnogorske dijaspore – izlaganje predstavnika odgovarajućih institucija iz CG. 3. podnošenje referata predstavnika udruženja SCAE po pitanju organizovanja dijaspore i problema s kojima se najčešće srijeću, 4. kadrovska pitanja i statutarna pitanja, 5. razno i diskusija
Sjednicom i raspravom rukovodio je predstavnik domaćina – CNZ Beograd g. Mirko Zečević.
I Bez primjedbi je usvojen predloženi Dnevni red.
II Jovan Radonjić predsjednik SCAE, pozdravio je sve prisutne i zahvalio na odzivu. Istakao je da su danas u Beogradu prisutni predstavnici deset evropskih zemalja što smatra uspjehom a i svojevrsnom podrškom dijaspori u Srbiji koja je domaćin ove sjednice. Nakon toga g. Radonjić je usmeno podnio izvještaj od dosadašnjem radu Saveza: « Za predsjednika Saveza crnogorskih asocijacija Evrope izabran sam na Skupštini u Baru, maja 2005. godine. Odmah po mom izboru počela su neka miniranja protiv mene na šta se ja ovom prilikom neću osvrtati jer ste svi sa tim upoznati. Osvrnuću se samo na ono što smo uradili od te sjednice, odnosno za vrijeme mog mandata. Održan je sastanak u Lovćencu u prvom kvartalu 2006. godine. Za mjesto održavanja odabrali smo Lovćenac da bi na taj način simbolično dali podršku ovom malom mjestu i Crnogorcima koji žive u Vojvodini. Na tom sastanku prikupljena su i sredstva pa je Savez od prikupljenih sredstava donirao patronažno vozilo za Lovćenac. Nakon referenduma održan je sastanak na Cetinju u junu 2006. godine. Na početku mog mandata Savez je imao 6 država članica, sada ih imamo preko 10 što smatram uspjehom. Ipak, nijesam zadovoljan uradjenim za vrijeme mog mandata. Nijesam zadovoljan svojim ličnim angažmanom te smatram da je fer da se povučem s ovog odgovornog mjesta». «U datim okolnostima Radonjić je uradio onoliko koliko se moglo. Odgovornost nije samo njegova nego i svih nas. Osnovni cilj Saveza je povezivanje svih crnogorskih udruženja na evropskom nivou. Savez treba da širi udruživanje i pomaže organizovanje crnogorske dijaspore i da se zajednički uspješnije borimo sa problemima koje imamo. U protekle tri godine Savezu su pristupile nove članice, imali smo par uspješnih okupljanja u Lovćencu i na Cetinju i nekoliko uspješnih akcija pa predlažem da se Jovanov rad ocijeni pozitivno» – kazao je Vladislav Popović predsjednik Udruženja Crnogoraca i prijatelja Crne Gore sa Kipra. Većina prisutnih članica je izrazila nezadovoljstvo uradjenim u proteklih par godina, no opšta ocjena je da Radonjić za vrijeme svog mandata nije imao potrebnu podršku samih članica Saveza. Stoga je Izvještaj o radu Predsjednika SCAE usvojen bez primjedbi.
III Prof. dr Milan Vukčević, direktor Centra za iseljenike govorio je o značaju saradnje matice i dijaspore, organizaciji i pravcima unapredjenja saradnje sa dijasporom i aktuelnim projektima Centra za iseljenike. IV O radu i aktivnostima udruženja iz zemalja članica govorili su predstavnici svih zemalja, a u njihovim izlaganjima bilo je i osvrta na rad Saveza kao i predloga za buduću bolju organizaciju Saveza. Čedo Đukanović predsjednik KUD «Morača» Kranj, govorio je o radu i aktivnostima naših udruženja u Sloveniji te predložio da se konačno i Savez ugleda na svoje članice i predje na realizaciju dogovorenog «Sjednicama Saveza prisustvujem kao predstvanik Slovenije od njegovog osnivanja 2000-te godine, znači već punih osam godina. Mi se uvijek lijepo ispričamo pa i dogovorimo na ovim sjednicama, ali dalje od toga se ne ide. Zato predlažem da se konačno uozbiljimo ili jednostvano da rasformiramo ovaj Savez. Udruženja iz Slovenije, članice Saveza, koje danas ovdje predstavljam na zajedničkom sastanku saglasile su i preporuke da se što prije sastavi i usvoji Statut Saveza po najvišim standardima; da Savez ubuduće djeluje programski; da Savez konačno počne i pružati pomoć svojim članicama ili ispunjavati usaglašeni program. Ove preporuke su i uslov našeg budućeg članstva u Savezu» kazao je u svom izlaganju g. Đukanović. Miodrag Radović iz CNZ Beograd zahvalio se prisutnima predstavnicima dijaspore na odzivu kao i predstavnicima Centra. Pohvalio je projekat Ljetnje škole koju Centar organizuje i istako da CNZ Beograd smatra da je kultura osnov očuvanja identiteta i povezivanja. Stoga je pomenuo da CNZ Beograd ima namjeru da inicira projekat osnivanja Crnogorskog kulturnog centra u Beogradu o čemu će svi biti blagovremeno obaviješteni. Medo Balić, potpredsjednik Zajednice Crnogoraca u R.Makedniji kazao je da je ova Zajednica osnovana oktobra 2006. i da od osnivanja ima mnogo aktivnosti koje su za pohvalu. Izuzetno dobru saradnju imamo i sa Ambasadom Crne Gore u Skoplju. Takodje jako dobro saradjujemo i sa Centrom za iseljenike. Upravo smo i usvojili plan rada za narednu godinu. Programom rada ZCGM za narednu godinu predviđena je realizacija dva izuzetno značajna izdavačka projekta: Demografsko-migracioni aspekti građana Makedonije porijeklom iz Crne Gore i Aspekti Makedonsko-crnogorskih odnosa od srednjeg vijeka do danas. U dijelu njegovanja i promovisanja crnogorske kulture ZCGM u svom programu planirala je učešće na manifestacijama: Skopsko ljeto (prezentacija poezije akademika Sretena Perovića), Ohridsko ljeto, Barski ljetopis, izvođenje pozorišne predstave CNP-a «Vladimir i Kosara» u Skoplju, Bitolji i Ohridu, organizacija izložbe slika crnogorskih u Bitolju, gostovanje makedonskog baleta u Crnoj Gori itd. ZCGM ima 542 člana. Naš član je i počasni konzul Crne Gore u Makedoniji g. Milorad Andrijašević. U Makedoniji postoji još i Udruženje crnogorsko-makedonskog prijateljstva sa kojim dobro saradjujemo. Imamo i zajedničke prostorije. Udruživanje crnogorske dijaspore na evropskom nivou smatramo korisnim i stavljamo se na raspolaganje za svaku vrstu pomoći u izradi Statuta, jer mislimo da je došlo vrijeme da konačno ovaj Savez i počne sa radom. Mihailo Terzić dao je prikaz rada Crnogorske nacionalne zajednice iz Beograda a ukazao na specifičan položaj crnogorske nacionalne manjine u Srbiji. «Crnogorska nacionalna manjina u Srbiji nalazi se u specifičnom socijalnom i političkom ambijentu. Bez jedinstvenog i organizovanog djelovanja Crnogoraca u Srbiji, koji su lojalni građani Srbije, ne može se očuvati svijest o pripadnosti crnogorskom nacionalnom identitetu i ne mogu se uspješno ostvarivati njihova manjinska prava, ali je isto tako jasno da im je za ostvarenje tih prava potrebna stalna pomoć matične države i države Srbije. Manjine mogu postati mostovi saradnje i razumijevanja među narodima, nacijama i državama, samo ako se prethodno uvažavaju i poštuju. Zadatak CNZ je da na civilizovan način ukazuje na posebnost i komplementarnost srpskog i crnogorskog nac.identiteta, bez pretenzija dominacije jednog nad drugim. Očekuje se da će država Srbija zvanično priznati postojanje crnogorske nacionalne manjine i obezbijediti takav ambijent u kome će pripadnici crnogorske nacionalne manjine u Srbiji moći slobodno da izražavaju, čuvaju i javno ispoljavaju svoj identitet. Imamo pomoć Ambasade u Beogradu, ali je potrebno i da se matica – država CG, još više konkretno angažuje da se ostvare manjinska prava Crnogoraca u Srbiji» kazao je Terzić. Neđeljko Tomašević, predsjednik udruženja «Vuk Mićunović» iz Trebinja pozdravio je prisutne članice SCAE. Naše udruženje se zalaže za jačanje ovog Saveza, od samog početka mislimo da je ovakvo udruživanje dobra ideja i da će ovaj Savez biti spona medju udruženjima u Evropi. Skorašnje aktivnosti našeg udruženja su da smo izmijenili Statut i uskladili ga sa važećim zakonodavstvom. Imamo problem oko obezbjedjivanja prostorija, radimo na tome, ima naznaka da ćemo i uspjeti da ih obezbijedimo tj. da će nam opština dati na korišćenje određeni prostor. Takodje naše udruženje ima inicijativu podizanja spomen biste Vuku Mićunoviću (po kome naše udruženje nosi ime) u Trebinju. Naše udruženje saradjuje sa Centrom, ove godine poslali smo i našu djecu u Ljetnju školu. Što se tiče samog Saveza naše udruženje još jednom izražava stav da smo za njegovo jačanje – kazao je Tomašević. Miško Vuković, predsjednik Kulturnog Centra «Montenegro» iz Štutgarta govorio je o ovom Centru. Osnovani smo prije dvije godine, najmasovnije smo udruženje u Njemačkoj i što je vrlo bitno multinacionalno i multikonfesionalno. Nažalost imamo problem prostorija koji pokušavamo da riješimo. Imali smo i zapažene aktivnosti u protekle dvije godine. Dobro saradjujemo i sa udruženjima iz Švajcarske, Luksemburga i Njemačke. U Crnoj Gori najbolju saradnju imamo sa Centrom za iseljenike koji nam je više puta i po više osnova izlazio u susret i imao razumijevanja za naše potrebe. Prvi put smo na sjednici Saveza. Ideja o udruživanju je dobra. Prioritet je svakako sastavljanje Statuta, a kasnije nadam se da će ovaj Savez i pomagati svoje članice u ostvarivanju nekih njihovih ciljeva i potreba – kazao je Vuković. Nedžad Ele Brčvak, potpredsjednik Saveza crnogorskih asocijacija Njemačke pozdravio je prisutne. Pomenuo je da je SCANJ jedan od osnivača SCAE i da u tom smislu SCANJ želi da Savez na evropskom nivou ojača. Smatra da se što prije treba preći na sastavljanje Statuta kojim će se utvrditi dalji način rada i funkcionisanja Saveza. G. Brčvak je pročitao i pisma Vojislava Vuksanovića – predsjednika SCANJ-a, Ljuba Dabovića osnivača i potpredsjednika FRAMOG-a i Slavka Mrdovića koji nijesu bili u mogućnosti prisustvovati sjednici. Ljubo Radović predsjednik Zajednice Crnogoraca Primorsko-goranske županije iz Rijeke pozdravio je prisutne. Pomenuo je i da je zajednica čiji je on predsjednik nedavno osnovana no da je on već dugo aktivan i prilično iskusan kada su organizacione stvari u pitanju. Savez je dobra ideja ali njegovo dalje funkcionisanje zavisi od dobro osmišljenog i uskladjenog Statuta. Zato ja predlažem: 1. da se imenuje komisija za izradu Statuta; 2. Da u komisiji budu najviše pet članova, a najmanje tri predstavnika udruženja iz Evrope i dva pravnika iz državnih službi matične nam domovine - a po izboru Centra za iseljenike; 3. predlog statuta dostaviti svim uredno registrovanim udruzenjima u evropi i ostalim zainteresovanim u roku od 45 dana; 4. sve članice da u narednih 15 dana da se izjasne o primjedbama i dostave svoje obrazložene primjedbe prema specifičnostima države u kojoj žive; 5. nakon prikupljenih primjedbi i predloga Komisija u nardenih 15 dana izradiće konačni predlog Statuta i dostaviti ga svim zainteresovanim, kao gotov materijal za predstojeću Skupštinu; 6. Skupštinu zakazati u najkraćem mogućem roku po sastavljanju Statuta, kako bi se možda još ove godine napravio Plan i Program zajedničkih aktivnosti članica Saveza; 7. današnje zaključke uputiti na Vladine institucije CG po uputstvima Centra za iseljenike. Ja sam već unio neke izmjene pa prilažem sadašnji predlog Statut SCAE koji sam već doradio kao prilog zapisniku sa ove sjednice – kazao je Radović. Veselin Kraljević iz Mađarske kratko je pozdravio skup i prisutne i upoznao ih sa radom udruženja «Vladika Danilo» iz Budimpešte. Miodrag Perović predsjednik Zajednice crnogorske dijaspore u Švajcarskoj pozdravio je prisutne, posebno domaćina sjednice – CNZ Beograd. Kratko je informisao o Zajednici u Švajcarskoj i njenim aktivnostima. Na sjednici u Beogradu Savezu je pristupila i nova zemlja članica - Rusija. U ime udruženja iz Rusije sjednici su prisustvovali Borislav Roganović i Aleksandar Jovanović.
V U vezi sa ovom tačkom dnevnog reda riječ je uzeo Vladislav Vanja Popović potpredsjednik SCAE. Kratko se osvrnuo na Jovanovu ostavku i predložio da se njegov rad ocijeni pozitivno a ostavka prihvati obzirom da je Jovan zbog privatnih obaveza i zauzetosti odbio da ubuduće vrši funkciju predsjednika. Jasno je da nam prvi i najvažniji korak izrada Statuta. G. Radović je u svom izlaganju dao neke vrlo korisne predloge, mada su ostale članice u pripremi ove sjednice već iskristalisale zaključke koji se ne razlikuju znatno od onoga što je g. Radović predložio. Kratko ću se osvrnuti na ono što smo dogovorili usmeno a što bi kroz zaključke trebali da definišemo: 1. Da se izradi Statut (da se imenuje komisija koja će izmijeniti sadašnji predlog statuta, nakon toga komisija dostavlja članicama nacrt Statuta na uvid, članice daju primjedbe i vraćaju Komisiji – usaglašavanje Statuta i odobrenje od svih članica). Na ovoj sjednici je potrebno imenovati Komisiju za izradu Statuta. Posao oko izrade i usaglašavanja Statuta Komisija treba da završi do kraja septembra ove godine. 2. da se SCAE registruje kao NVO u Crnoj Gori sa sjedištem u Podgorici (Očekujemo finansijsku pomoć od naše matične zemlje a to pravdamo činjenicom da je dijaspora najjača privredna grana Crne Gore koja joj donosi veće prihode od turizma. Od Centra za iseljenike očekujemo da nam u svojim prostorijama obezbijedi prostor za rad). Da se zaduži osoba za registraciju Saveza. 3. Da obzirom da trenutno Savez nema predsjednika, Komisija za izradu Statuta bude zadužena i za organizovanje sljedeće Izborne Skupštine Saveza. Usaglasili smo se da se ubuduće sastajemo u Crnoj Gori osim u slučaju da održavanjem sjednice u inostranstvu ne želimo da damo simboličnu podršku nekoj članici Saveza (kao što danas činimo u Beogradu). Vrijeme Izborne Skupštine moglo bi biti oko božićnih praznika. Takodje, složili smo se da se Izborna skupština održava svake dvije godine. Zamolio bih prisutne članice za izjašnjavanje po ovim pitanjima.
1. Sve članice su saglasne. Imenovana je četvoročlana Komisija u sastavu: Vladislav Popović, predsjednik Ljubo Radović Medo Balić Elvira Bekteši Komisija je zadužena za izradu i usaglašavanje Statuta do kraja septembra.
2. Sve članice su saglasne da sjedište Saveza bude u Crnoj Gori te da se ubuduće sjednice Saveza organizuju u matici. Vladislav Vanja Popović je zadužen za registraciju Saveza.
3. Sve članice su saglasne da se nakon registracije organizuje Izborna skupština Saveza u Crnoj Gori. Takodje sve članice su saglasne da se izborna skupština ubuduće organizuje svake druge godine tj. da mandat predsjedniku traje dvije godine. Komisija je zadužena za pripremu sljedeće Izborne Skupštine u vrijeme koje će se odrediti u komunikaciji sa članicama (Božićni praznici ili vrijeme godišnjih odmora).
4. Sve članice Saveza su saglasne da prihvataju ostvaku dosadašnjeg predsjednika SCAE g. Jovana Radonjića, do sljedeće sjednice funkciju koordinatora svih aktivnosti Saveza obavljaće Vanja Popović.
Sjednica je završena u 17h.
Prilog 1: Saradnja Crne Gore sa svojom dijasporom prof. dr Milan Vukčević Prilog 2: Predlog Statuta Saveza sa izmjenama g. Ljuba Radovića |
|||||||||||||||||||||||
![]() |
![]() |
|
|
|
![]() |
|
![]() |
|
Montenet 1997 |
Last updated Sep 2008 |