www.crnogorskapartija.com

Etnički Crnogorci sa crnogorskim državljanstvom u Srbiji

Beograd, maj, 2008

UVOD

Praktično dvije godine su prošle od referenduma u maju 2006. godine.

Crna Gora i Srbija su najzad krenule u konsolidaciju svojih država, nakon raspada nefunkcionalne državne Zajednice SCG.

Pripremaju se zakonska rješenja koja će omogućiti skoro svim građanima Srbije i građanima Crne Gore da dobiju nova lična dokumenta, u toku je izdavanje novih zdravstvenih knjižica u Srbiji, a i ostala lična dokumenta se usavršavaju.

Nezavisnost je donijela napredak skoro svim grupama stanovništva u obije zemlje, osim jednoj grupi građana/državljana. Jedine žrtve ovog procesa su etnički Crnogorci sa državljanstvom Crne Gore koji su lojalni svojoj državi Crnoj Gori, a ostali su da žive kao građani Srbije.

Danas hiljadama crnogorskih državljana lojalnih Crnoj Gori koji žive u Srbiji ističu lične karte i zdravstvene knjižice, ne mogu ni da zamijene izgubljene lične karte/radne knjižice/zdravstvene knjižice jer po zakonima Srbije više ne mogu da ih izvade u Srbiji, a ne mogu da ih izvade ni u Crnoj Gori gdje nijesu rezidenti. Brojni su slučajevi da naši sugrađani u Srbiji, sa crnogorskim državljanstvom bivaju inicijalno primljeni negdje na posao, da bi ga odmah izgubili kada ne mogu priložiti Uvjerenje o državljanstvu Srbije.

Građani Srbije koji imaju crnogorsko državljanstvo i ostaju lojalni Crnoj Gori, tj. neće da mijenjaju pasoš, ne mogu da dobiju više posao u Srbiji, ne mogu da se liječe, i to u sve većem broju. Svakim danom sve više ličnih karti, zdravstvenih knjižica i radnih knjižica ističe, ili se izgube. I tu nastaje administrativna smrt etničkih Crnogoraca u Srbiji koji su lojalni Crnoj Gori.

Biti Crnogorac u Srbiji je danas biti heroj bez savjeznika. Crnogorci vode administrativne ratove bez nade u pobjedu.

Došli smo u paradoksalnu situaciju da samo crnogorski patrioti u Srbiji trpe  posljedice jer su lojalni Crnoj Gori, i ne žele da se odreknu crnogorskog državljanstva. Sa druge strane mnogi etnički Srbi iz Crne Gore uzimaju državljanstvo Srbije, i po zakonima Crne Gore praktično se odriču svog crnogorskog državljanstva.

KO ISPAŠTA?

Da li je ispravno da država Crna Gora ostavlja svoje lojalne državljane, etničke Crnogorce na cjedilu? Da li to moralno? Član 12 Ustava Crne Gore kaže da “Crna Gora štiti prava i interese crnogorskih državljana”. Da li to država trenutno i radi?

Da li crnogorske patriote treba da budu 24 mjeseci bez prava na lična dokumenta, radne knjižice, zdravstvene knjižice? Da li beba rođena u Srbiji nakon referenduma u maju 2006 godine, u braku crnogorskih državljana koji su lojalni i zakonima svoje zemlje Crne Gore, pa ne žele da zamijene državljanstvo, treba da ispašta jer ne može dobiti zdravstvenu knjižicu u Srbiji i ne može da se liječi? Gdje je Crnogorska država da ih štiti?

Crna Gora mora brinuti o svojim državljanima u Srbiji, a Srbija o svojim građanima crnogorskog porijekla.

Apsolutno niko danas ne brine o Crnogorcima u Srbiji koji imaju državljanstvo Crne Gore a koji gube svoja ljudska i građanska prava svakim danom.

KOJA RJEŠENJA SU MOGUĆA?

Crnogorska partija izdaje ovaj apel, ovaj Bijeli papir u okušaju da inicira dijalog između zvaničnog Beograda i Podgorice.

Crna Gora je prilikom usvajanja Ustava najavila moguće sklapanje bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu. Rečeno je da će biti primijenjena ta odredba o dvojnom državljanstvu restriktivno.

Pošto je dvojno državljanstvo jedno od mogućih rješenja, pravo je pitanje da li ima kategorije crnogorskih državljana u svijetu koja je više ugrožena egzistencijalno od crnogorskih državljana lojalnih Crnoj Gori a koji žive u Srbiji? Jedno od mogućih rješenja je da se dvojno državljanstvo omogući etničkim Crnogorcima, koji imaju državljanstvo Crne Gore a građani su Srbije, ako u pismenoj formi potvrde lojalnost državi Crnoj Gori i potvrde da će nastaviti da poštuju Ustav i zakone Crne Gore.

Sam tip rješenja je manje bitan.

Dvojno državljanstvo ne mora biti jedino rješenje, još je bolje ako mogu Crna Gora i Srbija da se dogovore da se između njih uspostave odnosi kao između država članica Evropske Unije. Ako, na primjer, mogu Francuski državljani da rade i liječe se i koriste svoja lična dokumenta u Italiji, valjda može se takvo rješenje implementirati i u ovom slučaju. Da li bi tu nadležna bila Crna Gora ili Srbija da izdaje radne knjižice, lične karte, i zdravstvene knjižice – to je pitanje za dvije države da riješe, možda upravo po modelu Evropske Unije. Ali ne može se cijeli narod u jednoj zemlji ostaviti na cjedilu.

DA LI ŽELIMO I PRAVO GLASA U CRNOJ GORI?

Nikako! Ovdje nije riječ o izbornom pravu, ovdje nije riječ o referendumu. Etnički Crnogorci u Srbiji su odavno rekli da NE žele da glasaju na izborima u Crnoj Gori i da PODRŽAVAJU postojanje rezidencijalnog uslova za glasanje na izborima u Crnoj Gori.

Naglašavamo da nas uopšte ne interesuje pravo glasa crnogorske emigracije na izborima u Crnoj Gori, jer politički teren Crnogorske partije nije Crna Gora već Srbija. Jedan od naših prijedloga, u slučaju da se dozvoli dvojno državljanstvo, je da se ono dozvoli samo crnogorskim državljanima u Srbiji koji u pismenoj formi potvrde lojalnost državi Crnoj Gori i potvrde da će nastaviti da poštuju Ustav i zakone Crne Gore.

KO JE ODGOVORAN ZA OVU DRAMATIČNU SITUACIJU?

Crnogorska Partija, koja u formalno-pravnom smislu zastupa interese građana Srbije koji su ujedno i državljani Srbije, nije nadležna za rješavanje ovih pitanja. Ali naša partija ne može da veže povez preko očiju i da ignoriše ogroman problem koji postoji i koji ugrožava egzistenciju hiljade etničkih Crnogoraca u Srbiji koji se bore Donkihotovski da ne izdaju svoju državu Crnu Goru, iako ona se ne obraća njima sa nekim rješenjima.

Ovaj Bijeli papir podsjeća državu Crnu Goru na njene ustavne obaveze.

Pitanje izgubljenih prava na rad, prava na liječenje i prava na lične karte crnogorskih državljana, ujedno građana Srbije, su pitanja koja po Ustavu Crne Gore moraju brinuti prije svega državu Crnu Goru jer je riječ o njenim državljanima. Ako nema odgovora od zvanične Srbije na inicijative Crne Gore, da li je ovo pitanje internacionalizovano u Savjetu Evrope i u OEBSu? Da li je Evropska komisija upozorena na gubitak prava crnogorskih državljana u Srbiji, prije nego što je Srbija potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Ako ovo jeste urađeno, zašto se ne objavi? Ako Crna Gora se nije zauzela za prava svojih lojalnih državljana – kada će? Vremena više nema!!!

Pitanje izgubljenih prava na rad, prava na liječenje i prava na lične karte crnogorskih državljana, ujedno građana Srbije, su pitanja koja moraju brinuti i državu Srbiju jer je riječ o njenim građanima.

Odgovornost za hitno rješavanje ovih pitanja je na Podgorici i Beogradu. Ovaj apel javnosti Crne Gore i Srbije da se ne dozvoli da nastradaju državljani koji su lojalni Crnoj Gori, a istovremeno i lojalni građani Srbije nije formalnog karaktera, jer vremena više nema.      Ljudi su danas bez posla, bez ličnih karata, bez zdrastvenog osiguranja.

Nema više vremena za zaboravljeni narod.

KO ĆE IMATI KORISTI OD RJEŠAVANJA OVOG PROBLEMA?

Crna Gora i Srbija imaju aspiracije ka punopravnom članstvu u Evropskoj Uniji. Obije države su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa ovom organizacijom i obavezale su se na najviše standarde poštovanja ljudskih prava i harmonizaciju pravnih propisa sa pravnom stečevinom EU.

Nezamislivo je da obije države mogu napredovati ka punopravnom članstvu ako dozvoljavaju da desetine i stotine hiljada crnogorskih državljana i građana Srbije žive kao građani (Srbije) i državljani (Crne Gore) trećeg reda.

KOME JE UPUĆEN OVAJ BIJELI PAPIR?

Crnogorska partija će uputiti ovaj Bijeli papir Vladi, Predsjedniku i Skupštini Crne Gore kao i javnosti Crne Gore.

Crnogorska partija će uputiti ovaj Bijeli papir i Vladi, Predsjedniku i Skupštini Srbije kao i javnosti Srbije.

Crnogorska partija namjerava da upozna i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava sa ovim Bijelim papirom, kao i Savjet Evrope, OEBS i Evropsku komisiju.

ŠTA OČEKUJEMO?

Izgovori više nijesu potrebni, potrebna su rješenja i inicijative na bilateralnom nivou između Crne Gore i Srbije i to odmah.

Ako izostane dobra volja jednog od partnera u ovim bilateralnim pregovorima, očekujemo da se pitanje prava crnogorskih državljana u Srbiji internacionalizuje sa najviših instanci.

Crnogorska partija

Nenad Stevović

predsjednik