PUTOVANJE OTVORENIH OCIJU

Blazo Sredanovic: SVIJET KAO ZAVICAJ , izdanje Matice crnogorske 2007.

Uzbudljivu i izuzetno korisnu knjigu Blaza Sredanovica Svijet kao zavicaj nije preporucljivo, kao sto bi to izgledalo na prvi pogled, jednostavno svrstati u putopisnu prozu. Iz prostog razloga sto se uz putopis podrazumijeva cesto relativno povrsniji bedekerski pogled na zemlje i ljude, civilizacijske i druge atrakcije koje putniku odmah ispunjavaju oci ili odusevljavaju pri prvom susretu. Sredanovicevi putopisi su male eruditne studije brojnih svjetskih fenomena i pojava, gotovo kompletna objasnjenja teme uzete kao naslov autorovih pojedinacnih tekstova. Sredanovic na svakoj stranici ove zanimljive knjige demonstrira visoku obavijestenost o svemu sto mu podstice intelektualnu i drugu znatizelju, izaziva ga na dodatno proucavanje i pogled ispod povrsine, pa i na zaokruzivanje eventualne pocetne citaoceve predstave o zemljama, ljudima i dogadjajima kojima kao strasni putopisac prisustvuje. Svom crnogorskom citaocu autor je u ovoj knjizi s jedne strane ubjedljivo priblizio svijet razlicitih lica savremene i drevne Amerike, istovremeno podario izuzetno sugestivne portrete uzbudljivih pojedinacnih sudbina nasih ljudi koji su kao hrabri pioniri, rjedje i avanturisti, ucestvovali u stvaranju novog svijeta. Gotovo da se svaki od Sredanovicevih portreta nasih istaknutih iseljenika i upornih boraca za opstanak u, posebno u pocetku njihovog boravka u Americi ni malo gostoljubivom svijetu, dozivljavaju kao dirljive balade, kao iskreni spomenici naseg zivlja koje je preko okeana generacijama trazilo srecu, cuvajuci koliko je to bilo moguce vlastiti identitet, emotivnu i drugu vezu sa svojom pradomovinom.

Vecinu ovih tekstova Sredanovic je u toku nekoliko godina objavljivao u Monitoru, ali ovako sakupljeni u knjizi djeluju nekako punije i sugestivnije. Iskusnog putopisc svaku uocenu pojavu, odnosno svjetski kulturni i drugi ekskluzivitet umije povezati sa svijetom Crne Gore, njenim ocekivanjima, njenom tragikom, ali i mnostvom njenih nerealizovanih mogucnosti kojih crnogorski citalac cesto nije ni dovoljno svjestan. Kad se pobozno klanja Americkoj plavoj grobnici, odnosno zrtvama Perl Harbura, ne propusta da nas podsjeti na veliko stradanje nasih iseljenika patriota koji su ostavili kosti pod Medovom. Pri tom nas podsjeca da je u odnosu na broj stanovnika u tadasnjoj Crnoj Gori nasa tragedija veca od Perl Harbura, ali i nas zaborav znatno tragicniji i tuzno nedostojanstven.

Rad na ovoj knjizi, nekako se srecno, a svakako ne slucajno, poklopio sa godinama renesanse crnogorske nacionalne, drzavne i kulturne samosvijesti, sa intenzivnim organizovanjem nase dijaspore, posebno u Americi, cijem je nacionalnom budjenju Blazo Sredanovic dao nemjerljiv doprinos. Blazo Sredanovic je prvi registrovao jednu crnogorsku iseljenicku asocijaciju na nivou citave Amerike, kao i ozvanicio kod americkih vlasti prvu organizaciju Crnogorske pravoslavne crkve koja je, kao sto je poznato, nastavljala da zivi u novom svijetu jos nekoliko godina poslije propasti crnogorske crkve i drzave krajem druge decenije proteklog vijeka. I ova knjiga na neki nacin pokazuje samo dio Sredanovicevog gotovo misionarskog rada, obavljanog daleko od domovine, i sto je za Crnogorce posebna rijetkost, daleko od ocekivanja ma kakve licne koristi.

Knjiga Blaza Sredanovica, precizno i adekvatno naslovljena Svijet kao zavicaj, dvije trecine je sacinjena od, uslovno receno putopisa, koji se odnose na brojne prirodne i civilizacijske ekskluzivitete americkog kontinenta. Tu su sjecanja na dogadjaje i licnosti americke kulture, ukljucujuci i jednu vrstu portreta tipicno americkih pisaca Dzek Londona ili Å tajnbeka, postojbinu atomske bombe i licnu dramu naucnika Openhajmera, ljepotu i plemenitu jednostavnost svijeta Tahitija ili surovu poeziju Aljaske, dok je zavrsno poglavlje posveceno crnogorskim pionirima osvajacima novog svijeta koji su se, vise ili manje uspjesno, ugradili u kasniji americki prosperitet. Imponuju crnogorskom citaocu impresivne sudbine porodica Dapcevica iz Ljubotinja, Hajdukovica iz Crmnice, ili Bacovica iz Banjana, koji su, noseci se sa neizvjesnostima i iskusenjima nove domovine, uspjeli da se visoko zabiljeze u hijerarhiji uspjesnih poslovnih, politickih, herojsko pionirskih, ili drugih prestiznih krugova americkog drustva. Naravno, mnogo je i gorkih sudbina, cesto rano prekinutih mladosti u rudokopima Bjut Montane, Aljaske ili na gradilistima sirom prostrane Amerike.

Obilazeci,jos zive crnogorske iseljenike koji su se preko okeana otisnuli iz domovine krajem devetnaestog ili pocetkom dvadesetog vijeka, a znatno cesce njihove potomke koji su uspjeli da sacuvaju bar mutno sjecanje na pretke i Crnu Goru, Sredanovic je obilazio i biljezio prva crnogorska groblja, skromna obiljezja trajanja jednog naroda koji je cesto sanjao da se listom odseli u neki daleki i (da li?) srecniji svijet.

Apstrahujuci fino komponovane putopisne reportaze o, za crnogorskog citaoca udaljenim svjetovima i kulturama, pisane prijemcivim stilom i stalnim poredjenjima sa crnogorskom prosloscu ili danasnjom situacijom, valja posebno istaci sagu o princu Milu Petrovicu, crnogorskoj istorijskoj licnosti o kojoj se ovdje do Sredanovicevih tekstova gotovo nista nije znalo. Jedan od heroja Bozicnog ustanka proveo je gotovo citav izgnanicki zivot u donkihotskoj borbi i vjeri u vaskrs crnogorske drzave. Dokumentovano, ali i lirski, i sa posebnom ljubavlju, Blazo Sredanovic je u ovoj knjizi gotovo izvajao portret borca i gubitnika, jednog od posljednjih izdanaka slavne crnogorske vladarske porodice.

Kroz nadahnute tekstove o brojnim cesto i protivurjecnim licima savremene Amerike, velikim pregnucima i dometima danasnje jedine imperijalne sile, od njene neponovljive Silikonske doline do posebno sugestivnih reportaza o Nju Orleansu, Las Vegasu ili San Francisku,
mijesanim kulturama i mentalitetima, pa do jedne vrste istorije americkih Indijanaca, osvajanja divlje Aljaske, ili uspomena na saveznicko iskrcavanje u Normandiji - Blazo Sredanovic uspijeva da u ovoj knjizi citaoca snadbije mnostvom zanimljivog edukativnog materijala za ciju bi sistematizaciju bilo potrebno prevrtanje knjiga i knjiga. Sve lako, poucno, zanimljivo i nadahnuto, priblizeno citaocu cak i crnogorske lijenosti i komfora.
 

Rajko Cerovic

Monitor 31 avgusta, 2007.godine