Letters |
![]() |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Previous Letters:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]()
|
Predrag Malbasa U sklopu manastirskog kompleksa a tokom poslednje dvije istraživačke faze na Ćipuru je pronađena i ispitana nekropola sa 23 groba u kojima je identifikovan 31 skelet. Grobovi se nalaze na nekoliko karakterističnih mjesta. Tako su u naosu Crkve kralja Nikole otkopani vjerovatno najstariji grobovi, od kojih je za jedan utvrđeno da pripada zemnim ostacima Ivana Crnojevića. Najveći broj grobova otkriven je u porti sa sjeverne i južne strane Crkve, dok je manji broj nađen van manastirskog kompleksa sa sjeverozapadne strane. Nekropolu na Ćipuru u potpunosti je u svojim radovima obradio dr antropolog, Božina Ivanović.[1] Orijentacija grobova je zapad-istok, sa manjim odstupanjima od ovog osnovnog pravca. Pokojnici su u grobove polagani u opruženom stavu, okrenuti glavom prema zapadu a licem prema istoku, rukama povijenim u laktovima, prekrštenim i postavljenim na grudima ili na karlici. Grobovi su najčešće individualni ali ima i primjera da su u jednom grobu sahranjena dva ili veći broj pokojnika, (grobovi br. 2, 4, 7, 10, 18, 23). Grobovi se po konstrukciji mogu podijeliti u dvije osnovne grupe. Grobovi u obliku plitkih grobnih raka, izduženog pravougaonog oblika i grobovi pravougaonog oblika ozidani pritesanim kamenim pločama i prekrivenim kamenim pločama. U okviru druge grupe grobova, konstatovano je nekoliko varijanti. Grobovi dijelimično ograđeni kamenim pločama, prekriveni tanjim neobrađenim kamenim pločama (grob br. 2, 16) i grobovi ograđeni kamenim pločama spojenim malterom (grob br. 6, 23), kao i grobovi ograđeni kamenim pločama i malterom sa malterisanim dnom (grob br. 21). Grobovi bez konstrukcije, odnosno jednostavne grobne rake, u kojim su pokojnici zasipani slojem zemlje debljine 20-30 cm su rijetki.[2] Najstariji grobovi su pronađeni u unutrašnjosti Crkve u istočnom dijelu naosa. To je niz od tri groba ispred oltarske pregrade, srednji, ispred oltarskih dveri, bio je u dva nivoa.[3] U donjem nivou nalazio se vjerovatno, najstariji očuvani skelet u tom kompleksu. Južno od njega otvorena je grobnica istovjetnih dimenzija i načina zidanja, koju je još graditelj iz 1886. godine, u postojećem podu označio bijelom nadgrobnom pločom.[4] Ova grobnica je ozidana od kamenih tesanika vezanih malterom preko kojih je presvučen sloj krečnog maltera. Grobnica je imala izmalterisano dno, konstatovano na relativnoj dubini od 1,04 m u odnosu na nivo praga postojeće Crkve.[5] Na dnu ovog groba pronađen je drveni kovčeg. Kovčeg je malih dimenzija i specijalno izrađen, sa poklopcem, bravom i ključem obavijen i sav opšiven luksuznom satenskom tkaninom a potom pažljivo obložen tankim plehom. U ovom sanduku bili su smiješteni posmrtni ostaci Ivana Crnojevića.[6] Pošto se na osnovu istorijskih okolnosti i samog izgleda nameće mišljenje da je kovčeg iz vremena kralja Nikole a da je grob u kojem je kovčeg pronađen episkopski, postavlja se pitanje gdje je prvobitno krajem XV vijeka bio sahranjen Ivan Crnojević. Ostaje otvoreno da li je to bio grob u centralnom dijelu Crkve, koji je na dva nivoa ili možda grob br. 21 u kojem nije bilo skeletnih ostataka.
82. OSNOVNI PODACI SKELETA SA NEKROPOLE NA ĆIPURU[7]
Od 23 otvorena groba i 31 skeleta u njima, samo je u dva groba nađen grobni inventar i to u grobu 7 i 19. U grobu br. 7 nađena su dva skeleta, muški i ženski, a pored ženskog skeleta i dva manja okrugla dugmića načinjena od bronzanog lima. U grobu br. 19 pored muškoga skeleta, zapadno od karlične kosti gdje su bile kosti šake, nađene su rasute brojanice. Nađeno je 60 perli od staklene paste različitog oblika, dimenzija i boja. Među njima su 22 perle bile kružnog oblika tamne boje i malih dimenzija. Takođe su nađene i 23 perle od staklene paste, svijetlo-zelene boje, jajastog oblika i dvije perle od kojih je jedna fragmentovana. Jedna je cilindrične forme i svijetlo žute boje a jedna perla je koštana, višestruko profilisana i fragmentovana, sa performacijom na sredini. U ovom grobu nađeno je jedno dugme protkano srmom. Tokom istraživanja su utvrđeni grobovi sa ostacima pepela, gara, tragova baruta, poremećenim skeletima i nagorelim kostima. Ovi grobovi se nalaze u trećem sektoru u sondama E/4, E/5, F/3, F/4 i F/5. Iskopavanja su pokazala tačnost istorijskih izvora o rušenju Manastira eksplozijom. Položaj grobova u kojima su pronađeni tragovi paljevine upućuju na konstataciju da se eksplozija najvećeg intenziteta desila u prostoriji lociranoj u sjeverozapadnom dijelu manastirskog kompleksa i prostoru južno od Crkve sv. Petra. Ukopavanja u grobovima su obično po principu jedan grob jedan skelet, mada ima i grobova sa skletima od dvije i više osoba. Dominiraju muški skeleti iz kategorije Adultus (22-39. godine), i Senilis (40-60. godine), od ženskih skeleta u čitavoj seriji bila su samo dva. Antropološka i populaciona istraživanja i analiza skeletnih ostataka iz manastirske porte pokazuju da se ovdje radi o jednoj posebnoj populaciji. U porti su sahranjivana uglavnom crkvena lica o čemu ubjedljivo govori starosna i polna struktura, način sahranjivanja, položaj pojedinih grobova i grobni inventar. Datiranje nekropole Crnojevića može se izvršiti samo u grubim potezima. Apsolutnu hronološku vrijednost nema nijedan nalaz u grobovima, a na čitavoj nekropoli su otkrivena samo dva groba sa nalazima. Može se zaključiti da se nekropola na Ćipuru svojim nastankom direktno povezuje sa izgradnjom Crkve rođenja Bogorodice i Manastira, krajem XV i ima svoj neprekidni kontinuitet do njegovog rušenja krajem XVII vijeka. [1] B. Ivanović, Cetinjska antropološka grupa sa Ćipura, Prilozi iz istorijske antropologije, posebna izdanja 12, Podgorica 1995. Ćipur, Cetinjska nekropola i skeletna populacija, Podgorica 1998. Ćipur Crnojevića nekropola, Zbornik Cetinje l995, 30-52. [2] Isto, 33. [3] Izvjesno se pokazuje tačnost pretpostavke da je Rovinski u svom crtežu prikazao ovu grobnicu. [4] B. Ivanović, Ćipur, Crnojevića nekropola, n.d., 48. [5] Isto, 48. [6] V. Đurić, Cetinje Manastir Crnojevića, Arheološki pregled 86, Ljubljana 1987, 138. Do Đurićevog pronalaska groba i skeleta Ivana Crnojevića o njegovom grobu postojala su različita mišljenja. Mitropolit Petar I kaže da je Ivan Crnojević sahranjen u ''Cetinjski njim načinjeni Manastir'', Kratka istorija Crne Gore, Grlica za 1835, Cetinje, 62. Isto tvrdi i Sima Milutinović, ''skonča u svojemu Otečestvu i u svojoj slobodi na Cetinju, đe bude i pogreben pri njime sazidanoj Crkvi'', Istorija Crne Gore, Beograd 1835, 12. Pavle Rovinski kaže da je u temeljima sadašnje Crkve na Ćipuru nađen jedan grob i taj je ''grob sigurno bio samog Ivanbega, ali su ostaci njegovi bili prenešeni i skriveni, tako da se još ne mogu naći iako se tražilo'', Černogorija, S. Peterburg 1888, 432. I Mitrofan Ban, u svojoj besjedi prilikom osvećenja Dvorske crkve, naglašava da je Ivan Crnojević sahranjen u ovome hranu ''gdje se u istome i danas, ovdje pred ikonom Hrista Spasitelja njegovi zemni ostaci nalaze''. Risto Dragićević je tvrdio i pisao da su u ruševinama Manastira Ivana Crnojevića ''nađene njegove kosti i da su od 1886. do 1890. čuvane u Cetinjskom manastiru''. Nekoliko potpuno ili djelimično nestalih spomenika kulture, Starine Crne Gore VI, Cetinje 1978, 63. [7] Skeleti su determinisani po polu i označeni; Muški (M); Ženski (Ž); Dječiji (D); i Neodređeni (N). Starost skeleta obilježena je po kategorijama; Infans rani (od rođenja do 6. godine); Infans kasni ( od 7. do 14. godine); Juvenilis (od 15. do 21. godine); Adults rani (od 22. do 29. godine); Adults kasni (od 30. do 39. godine); Maturs rani (od 40. do 49. godine); Maturus kasni (od 50. do 59. godine); Senilis (od 60. i više godina). Izračunate visine tijela su date u cm. B. Ivanović, Ćipur, n.d., 46. |
![]() |
![]() |
|
|
|
![]() |
|
![]() |
|
Montenet 1997 |
Last updated Feb 2004 |