Letters 
Welcome to MONTENET the window with a view of MONTENEGRO
 Previous Letters:
 
2003 2002 2001
2000
1999 1998
index of montenet
 
Profile of Montenegro
People of Montenegro
Geography of Mpntenegro
Short History of Montenegro
Montenegrin Culture
Language in Montenegro
Religions in Montenegro
Montenegrin Arts
Montenet Press Cut
Politics in Montenegro
Montenegrin Law
Montenegrin Economy
Travel to Montenegro
Sports in Montenegro
Links to ex Yugoslav Republics
East Europe and Russia
Links to Montenegrin Sites
Site Map of Montenet
Letters&Comments&Suggestions
Miscellaneous
 
Predrag Malbasa
Nekropola

U sklopu manastirskog kompleksa a tokom poslednje dvije istraživačke faze na Ćipuru je pronađena i ispitana nekropola sa 23 groba u kojima je identifikovan 31 skelet. Grobovi se nalaze na nekoliko karakterističnih mjesta. Tako su u naosu Crkve kralja Nikole otkopani vjerovatno najstariji grobovi, od kojih je za jedan utvrđeno da pripada zemnim ostacima Ivana Crnojevića. Najveći broj grobova otkriven je u porti sa sjeverne i južne strane Crkve, dok je manji broj nađen van manastirskog kompleksa sa sjeverozapadne strane.

Nekropolu na Ćipuru u potpunosti je u svojim radovima obradio dr antropolog, Božina Ivanović.[1]

Orijentacija grobova je zapad-istok, sa manjim odstupanjima od ovog osnovnog pravca. Pokojnici su u grobove polagani u opruženom stavu, okrenuti glavom prema zapadu a licem prema istoku, rukama povijenim u laktovima, prekrštenim i postavljenim na grudima ili na karlici. Grobovi su najčešće individualni ali ima i primjera da su u jednom grobu sahranjena dva ili veći broj pokojnika, (grobovi br. 2, 4, 7, 10, 18, 23).

Grobovi se po konstrukciji mogu podijeliti u dvije osnovne grupe. Grobovi u obliku plitkih grobnih raka, izduženog pravougaonog oblika i grobovi pravougaonog oblika ozidani pritesanim kamenim pločama i prekrivenim kamenim pločama. U okviru druge grupe grobova, konstatovano je nekoliko varijanti. Grobovi dijelimično ograđeni kamenim pločama, prekriveni tanjim neobrađenim kamenim pločama (grob br. 2, 16) i grobovi ograđeni kamenim pločama spojenim malterom (grob br. 6, 23), kao i grobovi ograđeni kamenim pločama i malterom sa malterisanim dnom (grob br. 21). Grobovi bez konstrukcije, odnosno jednostavne grobne rake, u kojim su pokojnici zasipani slojem zemlje debljine 20-30 cm su rijetki.[2]

Najstariji grobovi su pronađeni u unutrašnjosti Crkve u istočnom dijelu naosa. To je niz od tri groba ispred oltarske pregrade, srednji, ispred oltarskih dveri, bio je u dva nivoa.[3] U donjem nivou nalazio se vjerovatno, najstariji očuvani skelet u tom kompleksu. Južno od njega otvorena je grobnica istovjetnih dimenzija i načina zidanja, koju je još graditelj iz 1886. godine, u postojećem podu označio bijelom nadgrobnom pločom.[4] Ova grobnica je ozidana od kamenih tesanika vezanih malterom preko kojih je presvučen sloj krečnog maltera. Grobnica je imala izmalterisano dno, konstatovano na relativnoj dubini od 1,04 m u odnosu na nivo praga postojeće Crkve.[5] Na dnu ovog groba pronađen je drveni kovčeg. Kovčeg je malih dimenzija i specijalno izrađen, sa poklopcem, bravom i ključem obavijen i sav opšiven luksuznom satenskom tkaninom a potom pažljivo obložen tankim plehom. U ovom sanduku bili su smiješteni posmrtni ostaci Ivana Crnojevića.[6]

Pošto se na osnovu istorijskih okolnosti i samog izgleda nameće mišljenje da je kovčeg iz vremena kralja Nikole a da je grob u kojem je kovčeg pronađen episkopski, postavlja se pitanje gdje je prvobitno krajem XV vijeka bio sahranjen Ivan Crnojević. Ostaje otvoreno da li je to bio grob u centralnom dijelu Crkve, koji je na dva nivoa ili možda grob br. 21 u kojem nije bilo skeletnih ostataka.


 


 
 
 

EVIDENCIJA

BROJ:

STAROST

POL

VISINA

TIJELA U CM

SEKTOR

SONDA

GROBA

SKELETA

III

F3

1

1

MATURUS RANI

M

173,0

 

III

 

F4

 

2

1

2

3

MATURUS

ADULTUS MATURUS

ADULTUS

M

M

M

-

-

-

III

E4

3

1

MATURUS

M

-

 

III

 

E4

 

4

1

2

MATURUS SENILIS

MATURUS POZNI

M

M

-

179,3

III

F4

5

1

MATURUS

Z

160,0

IV

G3

6

1

MATURUS POZNI

M

169,7

 

I

 

E6

 

7

1

2

ADULTUS

 

MATURUS

Z

M

164,0

168,5

I

E6

8

1

ADULTUS MATURUS

M

175,0

I

F6

9

1

MATURUS

M

158,0

 

I

 

F6

 

10

1

2

MATURUS SREDNJI

MATURUS POZNI

M

M

169,4

169,7

I

F6

11

1

MATURUS POZNI

M

174,3

III

E5

12

1

MATURUS POZNI

M

-

II

H7

13

1

MATURUS POZNI

M

177,0

II

H6/H7

14

1

ADULTUS

M

-

III

D4/E4

15

1

MATURUS POZNI

M

175,3

III

F5

16

-

-

-

-

III

E5

17

1

ADULTUS

M

174,6

 

III

 

F5

 

18

1

2

ADULTUS POZNI

ADULTUS POZNI

M

175,0

168,0

III

E5

19

1

MATURUS

M

171,0

IV

G5/G6

20

1

MATURUS

M

173,5

IV

G5/G6

21

-

-

-

-

 

III

 

E4

 

22

1

2

MATURUS POZNI

ADULTUS POZNI

M

M

184,9

184,0

 

II

 

H6

 

23

1

2

3

INFANS I POZNI

MATURUS

MATURUS

D

M

M

-

-

-

?

?

998

-

ADULTUS

M

177,5

?

?

999

-

MATURUS POZNI

M

-

 

 

82. OSNOVNI PODACI SKELETA SA NEKROPOLE NA ĆIPURU[7]

 

Od 23 otvorena groba i 31 skeleta u njima, samo je u dva groba nađen grobni inventar i to u grobu 7 i 19. U grobu br. 7 nađena su dva skeleta, muški i ženski, a pored ženskog skeleta i dva manja okrugla dugmića načinjena od bronzanog lima. U grobu br. 19 pored muškoga skeleta, zapadno od karlične kosti gdje su bile kosti šake, nađene su rasute brojanice.

Nađeno je 60 perli od staklene paste različitog oblika, dimenzija i boja. Među njima su 22 perle bile kružnog oblika tamne boje i malih dimenzija. Takođe su nađene i 23 perle od staklene paste, svijetlo-zelene boje, jajastog oblika i dvije perle od kojih je jedna fragmentovana. Jedna je cilindrične forme i svijetlo žute boje a jedna perla je koštana, višestruko profilisana i fragmentovana, sa performacijom na sredini. U ovom grobu nađeno je jedno dugme protkano srmom.

Tokom istraživanja su utvrđeni grobovi sa ostacima pepela, gara, tragova baruta, poremećenim skeletima i nagorelim kostima. Ovi grobovi se nalaze u trećem sektoru u sondama E/4, E/5, F/3, F/4 i F/5. Iskopavanja su pokazala tačnost istorijskih izvora o rušenju Manastira eksplozijom. Položaj grobova u kojima su pronađeni tragovi paljevine upućuju na konstataciju da se eksplozija najvećeg intenziteta desila u prostoriji lociranoj u sjeverozapadnom dijelu manastirskog kompleksa i prostoru južno od Crkve sv. Petra.

Ukopavanja u grobovima su obično po principu jedan grob jedan skelet, mada ima i grobova sa skletima od dvije i više osoba. Dominiraju muški skeleti iz kategorije Adultus (22-39. godine), i Senilis (40-60. godine), od ženskih skeleta u čitavoj seriji bila su samo dva.

Antropološka i populaciona istraživanja i analiza skeletnih ostataka iz manastirske porte pokazuju da se ovdje radi o jednoj posebnoj populaciji. U porti su sahranjivana uglavnom crkvena lica o čemu ubjedljivo govori starosna i polna struktura, način sahranjivanja, položaj pojedinih grobova i grobni inventar.

Datiranje nekropole Crnojevića može se izvršiti samo u grubim potezima. Apsolutnu hronološku vrijednost nema nijedan nalaz u grobovima, a na čitavoj nekropoli su otkrivena samo dva groba sa nalazima. Može se zaključiti da se nekropola na Ćipuru svojim nastankom direktno povezuje sa izgradnjom Crkve rođenja Bogorodice i Manastira, krajem XV i ima svoj neprekidni kontinuitet do njegovog rušenja krajem XVII vijeka.


[1] B. Ivanović, Cetinjska antropološka grupa sa Ćipura, Prilozi iz istorijske antropologije, posebna izdanja 12, Podgorica 1995. Ćipur, Cetinjska nekropola i skeletna populacija, Podgorica 1998.

Ćipur Crnojevića nekropola, Zbornik Cetinje l995, 30-52.

[2] Isto, 33.

[3] Izvjesno se pokazuje tačnost pretpostavke da je Rovinski u svom crtežu prikazao ovu grobnicu.

[4] B. Ivanović, Ćipur, Crnojevića nekropola, n.d., 48.

[5] Isto, 48.

[6] V. Đurić, Cetinje Manastir Crnojevića, Arheološki pregled 86, Ljubljana 1987, 138. Do Đurićevog pronalaska groba i skeleta Ivana Crnojevića o njegovom grobu postojala su različita mišljenja. Mitropolit Petar I kaže da je Ivan Crnojević sahranjen u ''Cetinjski njim načinjeni Manastir'', Kratka istorija Crne Gore, Grlica za 1835, Cetinje, 62. Isto tvrdi i Sima Milutinović, ''skonča u svojemu Otečestvu i u svojoj slobodi na Cetinju, đe bude i pogreben pri njime sazidanoj Crkvi'', Istorija Crne Gore, Beograd 1835, 12. Pavle Rovinski kaže da je u temeljima sadašnje Crkve na Ćipuru nađen jedan grob i taj je ''grob sigurno bio samog Ivanbega, ali su ostaci njegovi bili prenešeni i skriveni, tako da se još ne mogu naći iako se tražilo'', Černogorija, S. Peterburg 1888, 432. I Mitrofan Ban, u svojoj besjedi prilikom osvećenja Dvorske crkve, naglašava da je Ivan Crnojević sahranjen u ovome hranu ''gdje se u istome i danas, ovdje pred ikonom Hrista Spasitelja njegovi zemni ostaci nalaze''. Risto Dragićević je tvrdio i pisao da su u ruševinama Manastira Ivana Crnojevića ''nađene njegove kosti i da su od 1886. do 1890. čuvane u Cetinjskom manastiru''. Nekoliko potpuno ili djelimično nestalih spomenika kulture, Starine Crne Gore VI, Cetinje 1978, 63.

[7] Skeleti su determinisani po polu i označeni; Muški (M); Ženski (Ž); Dječiji (D); i Neodređeni (N). Starost skeleta obilježena je po kategorijama; Infans rani (od rođenja do 6. godine); Infans kasni ( od 7. do 14. godine); Juvenilis (od 15. do 21. godine); Adults rani (od 22. do 29. godine); Adults kasni (od 30. do 39. godine); Maturs rani (od 40. do 49. godine); Maturus kasni (od 50. do 59. godine); Senilis (od 60. i više godina). Izračunate visine tijela su date u cm. B. Ivanović, Ćipur, n.d., 46.

 
  Predrag Malbasa
 

[Index] [Profile] [People] [Geography] [History] [Culture] [Art] [Language] [Religion] [Miscellaneous
[Site-map] [News] [Politics] [Law] [Economy] [Travel] [Sports] [Letters] [Links] [ExYu] [EE&Russia]
 Comments and suggestions are welcome and selected will be published
Copyrights©
webmaster@montenet.org
Montenet 1997
 All rights reserved.
Last updated  Feb 2004