Ni najmanje humor,kad su u pitanju grobovi
  
Ni najmanje humor,kad su u pitanju grobovi koji su nastali zahvaljujuci ,sklopu istorijskih zabluda. Dovoljno je procitat dopise pojedinaca a posebno kako Gosp.A.Mihailovic kaze za Matiju Beckovica da je najveci Srpski pjesnik. Sve je nama
jasno !Nije jasno onijema koji su u grobu,podosta radi takvih velikih i najvecih ideja sva se ova zla desavaju.One idu od prilike ovako :
Ako ne mozemo da vas asimiliramo (Crnogorce),onda radit cemo na tome da vas nestane !
Dosta je pisano o proslosti danasnjih Crnogoraca i mogu se izucavat  teze i istorijski dogadjaji vezani za nasu istoriografiju,koju su pisali mnogi
naucnici.Mogu se pomenut kao jedno od najstarijih knjizevno -istorijskih dijela"Ljetopis popa Dukljanina- Krljevstvo Slovena" "Etnogeneza
Crnogoraca"Spiro Kulisic,
"Dukljansko -Zetske -Povelje"Dr.Bozidar B.Sekularac, "Istorija Crnogorskog Naroda"Dr.Prof.Dragoje Zivkovic, "Crnogorski jezik 1. ,2. , 3. tom"
izdanje Matica Crnogorska,Dr.Prof.Vojislav Nikcevic,
"Dukljanski Horizonti"Danilo Radojevic, "Odakle su dosli preci Crnogoraca","Kratka Istorija Crnogorskog Naroda",Kraljevina Vojislavljevica"
Dr.Radoslav Rotkovic itd.
Relja Novakovic(1981:20) (1985:21-str.366 "Zasto pojam Srbija nije odmah obuhvatao sve prostore,Bosne,Duklje,Travunije nazivom
-Srbija.Ovome svemu ne protivrijeci da je srpsko ime sadrzalo statusno znacenje:Zavisni seljak, sebar.Sire prostiranje takvog imena je shvatiti
tamo dje je to zanimanje bilo prosireno " .
Relja Novakovic( 1985:21)"Pisac ove knjige je odgovarajucem mestu rekao da smatra da je Duklja (Zeta) oduvek bila svojstvena drzava,ali ne ni
hrvatska ni srpska,vec slovenska-dukljanska "
                                       -----------------------------
"Crnogorci su juznoslovenski narod zapadnoslovenskog porijekla,u prasrodstvu sa sjevernim Rusima i Poljacima,posebno iz njihovog Zapadnog
Pomorja(Pomorze Zachodnie)
Preci Crnogoraca dosli su iz plemenskih saveza Valeta=Ljutica i Obodrita koji su bili rasuti izmedju Usca Visle u Baltik i Atlantika.Na krajnjem
zapadu ostala je uspomena na Valete u starom imenu Utrehta-Viltaburch,kako su ga nazivali Saksi,koji su tamo bili saveznici i susjedi Slovena.Sa
Valetima tamo je bilo i staro pleme koje je nosilo opste slovensko ime-Sloveni,i od njih jebio ostao trag u imenu grada-Slavenburch,a to je
danasnji Vlaerdingen kod Roterdama,na samoj obali okeana.Od onijeh Slovena su,vjerovatno,iljmenski Sloveni,kasnije doseljeni na
sjeveroistok.Oni su podigli Novogorod.
Dokaz da je pradomovina predaka Crnogoraca u Polablju i Pomorju nalazimo u stotinama istih toponima,u istom leksickom fondu,istim
prefiksalno-sufiksalnim tvorbama,istim augmentativnim i diminutivnim,istom antroponimskom fondu.Ono sto jos osnazuje ovu tvrdnju jeste
cinjenica da su brojni rojevi toponima na isti nacin rasporedjeni u Pomorju zetskom i Pomorju i Polablju".
"Papske isprave-Papa pise Mihailu Vojislavljevicu,kralju Zete,kao 'Michaeli Sclavorum regi' a isto tako i njegovom sinu Bodinu koji je,zacaren od
Makedonaca kojima je pritekao u pomoc 1072.godine-'gloriosissimus'.
Dukljanin naziva svoje djelo "Kraljestvo Slovena"(12. v.)koje je preveo sa slovenskog na latinski jezik kao Sclavorum Regnum.Katicic  je u radu
Methodii doctrina(1989:11-44)citiraoopsirnija pisma pape Ivana 10.(9.4-928)koja se odnose na Metodijevo ucenje na slovenskom
jeziku(Sclavorum lingua), na slovenske drzave(Sclavinicam terram), nase Slovene'(Sclavi nostri) koji su'osobito prisni sinovi svete rimske
crkve'('specialissimi filii sanctae Romane ecclesie')'regna' i lingua',dakle zemlja,vladavina i jezik,nose uvijek taj opsti,zajednicki naziv,jednako kao
sto je i teritorija Slovena u Tiringiji 'Slavia Cisalbina."
Toliko ovog pisanja da se donekle progovori nama svijema  dobro poznate metode posrbljivacke politike ,kostruisane privescima sa imenicama
titoizma i koje kakvih izama da bi program tekao po starom programu "Nacetanja" nema vas Crnogorci a ako vas ima nestat cete jer mi tako
hocemo,ponovo etnicko ciscenje !
                                      Vojislav Rasovic

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.