Problematika ujedinjenja Crne Gore i Srbije 1918. g. se moze posmatrati sa vise aspekata: 

- legaliteta 

Ne ulazeci u problematiku kako je knjaz (kasnije kralj) Nikola 1905. g. donio Ustav Crne Gore i koliko ga se pridrzavao, Ustav je postojao. Kada je u I svjetskom ratu Crna Gora porazena, kralj je abdicirao. Skupstina, koja je ustanovljena tim Ustavom je trajala od 1906. - 1914. g. (u dva saziva). Dakle, dok je kralj bio van Crne Gore, nije postojala ta skupstina, vec skupstina koja je birana posredno (“velika narodna skupstina srpskog naroda”) koja je 1918. g. donijela odluku o “ujedinjenju” sa Srbijom pod njihovom dinastijom. U toj odluci se nigdje ne pominje ime nove drzave, ali je poznato kako se zvala ta nova drzava, iz cega proizilazi da se Crna Gora de facto pripojila Srbiji i poklonila joj svoju drzavnost. Medjutim, ova skupstina i ova odluka nijesu bile legalne, iz prostog razloga sto u Ustavu Crne Gore iz 1905. g. stoji da knjaz proglasava zakone i da nijedan zakon ne moze vaziti ako ga knjaz ne potvrdi, a knjaz nije mogao proglasiti ovu odluku, sve i da je htio, jer je bio van Crne Gore, a nije je htio proglasiti jer se tom odlukom i detronizuje dinastija Petrovic - Njegos. 

- legitimiteta 

Neko ce reci da je odluka te skupstine bila legitimna, ali se ovdje mora navesti podatak da je ta skupstina bila izabrana posrednim izborima. Takodje, o tako krupnom pitanju kao sto je po slovu odluke ujedinjenje, a u stvari sramno pripojenje, mislim da bi trebao odlucivati cio narod, a ne nekolicina poslanika. U prilog ovom mom stavu ide i cinjenica da recimo i sadasnji Ustav Crne Gore predvidja da se po pitanju promjene granica, oblika vladavine… predvidja referendum gdje ce gradjani Crne Gore odluciti o tom pitanju. U teoriji je izrazen stav da su posrednici “stetni, koliko i nepotrebni”. 1  Ovo je vazno iz tog razlog sto je jasno da skupstina, kao predstavnicki organ naroda, ne mora uvijek donositi legitimne odluke. Takodje se postavlja pitanje koliko ovlascenja narod daje skupstini kada bira poslanike? 2 - pravnog karaktera te odluke. Ako je to bilo ujedinjenje, onda je to dvostrani akt; mozda gradjani Srbije nijesu htjeli to ujedinjenje (pripojenje), a u Srbiji nije bilo, koliko je meni poznato, ni referenduma ni odluke skupstine o ujedinjenju sa Crnom Gorom, vec je djelovao odbor za ujedinjenje. 

- mogucnosti da jedan narod ima dvije drzave 

Postavlja se pitanje u vezi razloga koji su navedeni u odluci, da je u pitanju isti narod - Srbi. Da li je moguce da jedan narod ima dvije drzave? Ocigledno da ne, jer su u svijetu postojala samo dva takva primjera - Njemacka (Istocna i Zapadna poslije drugog svjetskog rata) i Koreja (Sjeverna i Juzna); obije ove drzave su vjestacke tvorevine. Kako su onda dvije drzave (Crna Gora i Srbija) mogle dozvoliti da nekoliko vjekova budu posebne drzave ako se radi o istom narodu? Iz toga proizilazi da ako su Crna Gora i Srbija bile dvije drzave, da su i bile sacinjene od dva naroda (ovdje se ne spori da imaju zajednicke korijene Crnogorci i Srbijanci). 

- teorije da li raniji ustavotvorac moze ograniciti kasnijeg 

U teoriji je preovladalo misljenje da raniji ustavotvorni organ ne moze ograniciti kasniji. To se moze vidjeti na primjeru da ukoliko u jednoj zemlji postoji ustav, ali da sadrzi jednu odredbu o zabrani bilo kakvog mijenjanja sadrzine tog ustava ili nekog njegovog dijela ili sadrzi odredbu da se ne moze donijeti drugi ustav, a taj derogirati, to bi znacilo da je buduci ustavotvorni organ ogranicen aktom ranijeg ustavotvornog organa koji to vise nije. U teoriji je preovladalo misljenje da takva odredba nema efekta. Dakle, kada se ova teorija primijeni na navedeni problem ujedinjenja, jasno je da iako je postojao ustav da taj ustav nije mogao biti prepreka ujedinjenju, ukoliko je to zeljela vecina stanovnika Crne Gore. Ovu cinjenicu isticem, jer jos nigdje nijesam naisao na pisani trag o ovom problemu. Naime, prof. dr. Pavle Nikolic u knjizi “Ustavno Pravo” napominje da odvajanje Hrvatske i Slovenije od SFRJ nije legalno, jer nije imalo utemeljenje u ustavu, a tim svojim stavom ide suprotno teoriji da raniji ustavotvorac ne moze ogranicavati kasnijeg (ovaj stav je izlozio u knjizi); a nigdje ne pominje da ni odluka o ujedinjenju Crne Gore i Srbije nije imala potreban legalitet, cak je uopste ne pominjuci. 

- istorije 

Zbog cega je kasnije dignut komitski ustanak u Crnoj Gori? Cinjenica je da je narod ovo prihvatao. Mislim da je to ujedinjenje u kraljevinu SHS trebalo izvesti tako sto se trebao raspisati referendum na cijeloj teritoriji buduce kraljevine SHS istovremeno, tako da narod odluci o svom buducem zivotu, a ne da politicari dodju u situaciju da naduvavaju ili da ne pominju uopste neke cinjenice. 
_______ 
1  Pavicevic Veselin, Izborni sistem i izbori u Crnoj Gori 1990 - 1996, CID 1997. g. 
2 Kada je sproveden referendum u Crnoj Gori o promjeni imena Titograd u Podgorica, rezultat je bio negativan. Poslije izvjesnog vremena, skupstina Crne Gore je donijela odluku o promjeni imena glavnog grada. Vjerovatno da je to uradjeno u skladu sa zakonom (poslije odredjenog perioda), ali je ostala cinjenica da na referendumu taj predlog nije prosao. 
 

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.