Zalostno je sto ova stranica radi otvoreno protiv Srpske Pravoslavne 
Crkve u Crnu Goru.

Da spominjete Svetog Petra Cetijskog, i Svetog Vasiliju Ostorckog (slava

im i milost) kao ostvarnici "Crnogorske autokefalne Crkve" je imoralno.

Sami mozete provjeriti u pisma Svetog Petra Ruskoj carici da se on 
potpisivao kao "Vladika Serbski". 

Isto tako, Sveti Vasilije Ostrogcki je rodom Hercegovac (Srbin), i kako 
kazu kaludjeri u Manastir Ostorg, Sveti Vasilije je dosao u Manastir 
Ostrog sam poslije zemaljske smrti. 

Za Vladiku Njegosa da ne pricam, svi znamo koliko mu je bilo sveto 
Srpstvo.  Srpstvo je bilo svetinja, a slovenstvo je bilo zelja.  Ne moze 
da se mijasa vaznost jednog i drugog, zna se da je Srpstvo prece uvijek 
bilo.  Gorski Vijenac je posvecen "Prahu Oca Srbije", i cjeloviti Gorski 
Vijenac samo prica o Srpstvu. 

Vama svaka cast, stvarno mi se svidjaju neki djelovi vaseg site-a, ali 
bilo bi ljudski, casno, posteno, Crnogorski od vas da date cistiju 
sliku.  Ne mozete da izbacite dijelove istorije sto ne pasu vasim 
politickim zeljama. 

Kad sve stranacke knjige opisuju da su Crnogorci dio Srpske Race, i sami 
Crnogorci to kazu, valjda biste i vi mogli da spomenute da postoji 
veliki broj Crnogoraca sto se "osjecaju" Srbima i Crnogorcima 
istovremeno. 

Hvala vam, i : 
UPAMET BRACO CRNOGORCI! 

-Vaso Radovic

Postovani g-dine Radovicu 

Zahvaljujemo se na posti, tim prije sto je od pisama slicne sadrzine koje smo dobili, Vase pismo najkorektnije.  Ipak dopustite nam da se ne slozimo sa nekim od Vasih teza: 

Sumnjamo da mozete da navedete primjer dje se na nasim stranicama "radi otvoreno" za ili protiv SPC u C.G. Isto tako ne mozete nam navesti nijedan primjer sa nasih stranica dje mi spominjemo "Svetog Petra Cetijskog, i Svetog Vasiliju Ostorckog (slava im i milost)" u kontekstu  ostvarnika  "Crnogorske autokefalne Crkve"" kako pominjete. 

Sto se tice 'srpstva', to nije centralna tema MonteNeta. Nesto vise o tome, ako zelite, mozete naci na stranicama "Reagovanja" (letters) posebno na temu "Zatrije se ime crnogorsko; ne ostade krsta od tri prsta" i na brojnim drugim web stranicama srpske provinijencije. 

Nasa intencija je bila da damo sto jasniju sliku o C.G. bez upliva ideologije ili dnevne politike, koliko je to moguce obicnim ljudima. Ako, kao sto Vi kazete nijesmo uspjeli u tome, onda bi trebali i mi sami biti razocarani.  Da bi ipak makar ublazili kontraverze, pokusali smo da, umjesto domacih, citiramo jedan renomirani  i predpostavljeno nezavisni izvor koji tretira Vas subjekat ( (Encyclopedia Britannica, 1993)www.montenet.org/geograph/yupeople.htm)). 
 

               "Differences between Montenegrins and Serbs are a matter of continuing controversy. Although isolated from 
               each other for centuries during the Ottoman period, when Albanian families came to dominate the 
               intervening Kosovo region, both groups retained their Orthodox religious traditions and many other common 
               cultural attributes-including the Cyrillic alphabet. Because of such obvious commonalties, most Serbs see 
               Montenegrins as "Mountain Serbs," and many, but certainly not all, Montenegrins see themselves as Serb in 
               origin. Nevertheless, during the long period of separation, Montenegrins developed characteristics and 
               institutions of their own. For example, they did not adhere to the Serbian Orthodox church but were led 
               by their own metropolitan until the Montenegrin Orthodox Church was absorbed into the Serbian 
               patriarchate in 1920. In addition, Montenegrin pronunciation of Serbo-Croatian is closer to speech heard 
               in Croatia than to the standard used in Serbia  (Encyclopedia Britannica, 1993). 

               Many inhabitants of Montenegro resent modern Serbian attempts to minimize their national distinctiveness, 
               and a strong Montenegrin nationalist movement has developed. Nationalism gained strength in 1969 in 
               reaction to the Serbian Orthodox church's objection to the erection of a monument to Petar Petrovic 
               Njegos (Peter II), Montenegro's great prince-bishop during the mid-19th century. 

               Fluctuations between a Serb and Montenegrin identity have been reflected in Yugoslav census figures. In 
               1981, for example, 68.5 percent of the residents of Montenegro identified themselves as Montenegrin, and 
               3.3 percent reported themselves as Serb. By 1991 those figures had changed to 61.8 percent and 9.3 
               percent, respectively ((Encyclopedia Britannica, 1993).www.montenet.org/geograph/yupeople.htm)). 

Umjesto da pisemo o SPC, koja je prisutna u C.G.,  mi smo napravili linkove za njihove oficijalne stranice jer smo smatrali da oni sebe mogu bolje opisati od nas. Ipak, nasi citaci nam skrecu paznju da bi bilo bolje da smo sami pisali o SPC u C.G. umjesto pravljenja linka. Da smo ipak napravili stranice o SPC, uvjereni smo da bi bilo citalaca, ili predstavnika SPC,  koji bi nas kudili ko nam dade pravo i u cije ime mi pisemo o SPC. U svakom slucaju, posto je MonteNet sasvim otvoren medij, mi uvazavamo misljenja nasih citalaca i nijesmo stavili tacku na ovu ili bilo koju drugu temu. Stovise, iako se trudimo da opisemo sve kako Vi pomenuste "ljudski, casno, posteno, Crnogorski", ne smatramo da imamo tapiju na istinu, ili da nijesmo negdje i pogrijesili ili nesto vazno propustili. Medjutim, iako smo pri suceljavanju sa nepobitnim faktima spremni da revidiramo znanje, nije izgledno da cemo u skoroj buducnosti pisati, kako nam Vi sugerisete, da su "Crnogorci dio Srpske race", sto ne znaci da necemo uvazavati one koji se tako osjecaju i  postuju  "rasna", nacionalna i vjerska osjecanja ostalih. 

Jos jednom Vam zahvaljujemo i zelimo sve najbolje 

montenet.org 
 
Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.