Smatram izuzetno korisnim cinjenicu da je gospodin Bozidar A. Vukcevic ponudio nasoj citalackoj publici popis
domacinstava i kucnih starjesina sa podrucja Skadarskog Sandzakata. Medjutim, postoji potreba da se autor izjasni u
vezi sa nekoliko vaznih pitanja vezanih za sami dokument i njegovu prezentaciju. Prije nego sto postavim ta pitanja, zelim
da naglasim da sebe ne smatram strucnjakom za otomansku arhivsku gradju o Crnoj Gori. Ne govorim ni turski, niti
albanski jezik.

Pitanja koja su se meni nametnula citajuci ovaj prilog, vezana su za metodologiju arhivskog rada i pristup istorijskim
izvorima, kao i za proces izvodjenja zakljucaka "utemeljenih" na arhivskoj gradji. Naime, interesuje me da li je gospodin
Vukcevic radio u arhivima u Ankari i Istambulu, odnosno, da li je imao priliku da procita originale dokumenata koje
je prezentirao na stanicama Montenet-a? Da li on govori albanski jezik? Sudeci po sturim informacijama u samom tekstu
njegove prezentacije, autor (B. A. Vukcevic) je za citaoce Montenet-a preuzeo (preveo?) podatke objavljene u Tirani
1974 godine: Selami Pulaka, Deftereri i Regjistrimit te sanxhakut the Shkodres i vitit 1485, Vol.I. 

S obzirom da ne govorim albanski jezik nijesam bio u mogucnosti da procitam pomenutu knjigu. Medjutim, sjecam se da
su me davne 1989 godine, na simpozijumu etnologa u Subotici, dvojica akademika (Prof. Dr. Surja Pupovci i Prof. Dr.
Ali Hadri) dugo ubjedjivali da je moje porijeklo Albansko, te da su dokazi za njihove tvrdje objelodanjeni upravo u
pomenutoj knjizi. Ova njihova teza obuhvatala je ne samo moju porodicnu istoriju, vec i pitanje porijekla vecine
slovenskog stanovnistva Crne Gore. To je bio divan primjer koriscenja arhivskih materijala (stvarnih ili izmisljenih) u
politicke svrhe. 

U prilogu gospodina Vukcevica nalazi se pregrst korisnih informacija koje mogu ( i mislim da trebaju) pokrenuti vazna
pitanja o proslosti na nasim prostorima. Ovo, naravno, pod pretpostavkom da se radi o vjerodostojnom
srpsko-hrvatskom prevodu albanskog prevoda originalnih otomanskih dokumenata. Ovdje cu pomenuti samo dvije
potencijalno znacajne infomacije i osvrnuti se na primjenjivost generalne kategorije nacionalnog identiteta na nasim
prostorima.

1/ U tekstu gospodina Vukcevica se, izmedju ostalog, kaze: "... ukupno za has sandzakbega od Skadra:... manastira
12,.....kuca hriscana 4171..."  Ovaj podatak bi trebao da izazove paznju svakog istoricara i da rezultira slijedecim
pitanjem: O kojoj hriscanskoj denominaciji se ovdje radi, te da li se podatak o 4171 hriscanskoj kuci odnosi na katolike
ili pravoslavce? Moje relativno poznavanje istorijske gradje iz tog perioda daje mi razlog da pretpostavim da se ovdje
radilo o pripadnicima katolicke denominacije. Nadalje, u tekstu se nailazi na brojna albanska i albanofona licna imena.
Raspoloziva literatura nam pokazuje ( sa znatnom dozom sigurnosti) da je na prostorima Crne Gore, a pogotovo na
prostoru nekadasnjeg Skadarskog Sandzakata, do kasnog sesnaetog vijeka ( a mozda i kasnije) zivjelo stanovnistvo koje
je bilo predominantno katolicke vjerske provenijencije i koje je u velikoj mjeri bilo abanofono.

2/ Jedan od ilustrativnih primjera za ovakvu  pretpostavku moze se naci i u prilogu gospodina Vukcevica. U nastavku
popisa imena i porodica nailazimo i na slijedeci podatak: " Daba, sin Djona...". Koliko je meni poznato, Djon je
albanofona varijanta licnog imena Ivan. Postavlja se pitanje da li se radilo o katoliku ili pravoslavcu, odnosno da li se
Djon, moze i treba prevesti kao Ivan, ili kao Jovan? U svakom slucaju, ovdje prezentirani izvodi iz arhivske gradje o
Skadarskom Sandzakatu nam ne daju previse razloga da tvrdimo da se radilo o imenu Jovan, odnosno o pravoslavcu. 

Na kraju svog priloga, gospodin Vukcevic nam prenosi mali kuriozitet. On tvrdi da potomci Djura Cernogora i Nenko
Cernogora (pomenutih u dokumantima) zive u kanadskoj provinciji Ontario. Bilo bi jako interesantno prouciti nacine kako
su ovi savremeni kanadjani uspostavili liniji srodstva za stanovnicima Skadarskog Sandzakata iz 1480-tih godina? Da li se
i u ovom slucaju radi o usvajanju mitologizirane price o davnom pretku, po liniji po kojoj to cine Bjelopavlici, Vasojevici i
td. ? Osim toga, mnogo je vaznije sta nam autor zeli reci opaskom da "svi oni sebe smatraju Srbima"? Da li nam gospodin
Vukcevic porucuje da je uspio pronaci izgubljenu kariku u "vremenskom i istorijskom kontinuitetu Srpstva" na nasim
prostorima? Da li nam on porucuje da je, zahvaljujuci osjecanju identiteta mladih kanadjana, moguce i pozeljno vjerovati
da su hriscani u Skadarskom Sandzakatu, u stvari bili Srbi? 

Ukoliko je autor namjeravao da nas povede linijom ovakvog konstruisanog kontinuiteta, mislim da je vazno podsjetiti ga
na neke opste karakteristike koncepta nacionalnog identiteta. Naime, ovaj koncept je proizvod Prosvjetiteljstva i, stoga,
relativno novi fenomen u istoriji. Primjenivanje ovog novog fenomena na periode starije od ranog osamnaestog vijeka,
predstavlja pogresku, odnosno, moze se shvatiti kao falsifikovanje istorijske proslosti. Siguran sam da su stanovnici
Skadarskog Sandzakata o sebi razmisljali u kategorijama bratsktva, plemena i vjerske zajednice. Takodje sam siguran da
o sebi nijesu razmisljali u kategorijama nacije i etniciteta. Osim toga, za shvatanje proslosti na nasim prostorima, sasvim je
nevazno kako se danas osjecaju (nacionalno, etnicki i vjerski) "potomci" Djura i Nenka u Ontariju. Njihov osjecaj
etnickog, nacionalnog i vjerskog identiteta nema nikakvih dodirnih tacaka sa njihovim davnim "precima", posto se formirao
u drugom i drugacijem istorijskom periodu, pod sasvim drugacijim ekonomskim, politickim, vjerskim i kulturnim uslovima.
Mislim da je vazno napomenuti gospodina Vukcevica da nasi preci nijesu obavezno bili ono sto bi mi danas zeljeli da oni
budu. Presadjivanje nasih svakodnevnih i savremenih dilema o identitetu na stvarne ili izmisljene pretke sluzi iskljucivo
zamagljivanju slike proslosti, falsifikovanju davnih desavanja i, konacno, daljoj politizaciji nase svakodnevice. 

Srdja Pavlovic
 
 

Srdja Pavlovic
Department of History and Classics
University of Alberta
Edmonton, Alberta
Canada
E-mail:srdjapavlovic@yahoo.com
Phone: (780) 436 - 0096
 

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.