- Petrovici su sami dali prednost Karadjordjevicima. Nijedan Petrovic se nije mjerio sa Karadjordjem niti nadgornjavao sa Karadjordjevicima. Petrovici su bili blizi Karadjordjevicima nego Karadjordjevici – Obrenovicima. I kada je bila nezavisna Crna Gora to nije bila svojom voljom nego od nuzde i nevolje. Referendum je najbolji nacin da se volja naroda provjeri  tamo gde se ona ne zna. Ali nema neodgovornijeg ni goreg nacina da se ta volja provjerava tamo gde je hiljadu puta proverena i gde se u glavu zna. U danasnjim prilikama referendum je nacin  da se proveri dubina rane raspolucene Crne Gore a svi znamo da je ona danas dublja nego sto je bila 1918. ili 1941.- kazao je Beckovic i istakao- da za taj naum sadasnja crnogorska vlast ima vise pristalica u drugom nego u svom narodu.

( Iz rijeci Matije Beckovica na  svecanoj sjednice Vijeca Narodnih skupstina Crne Gore odrzanoj u Domu Vojske Jugoslavije u Podgorici, 26.11.2001. a povodom 83. godisnjice ujedinjenja Crne Gore i Srbije – objavljeno u ND Vijesti 27.11.2001.)

Svoje  akademsko otkrice o nenadgornjavanju i dzetlemenskim odnosima izmedju Petrovica i Karadjordjevica (dakle- bez ceranja), u kojima je, kao u kafanskoj partiji saha, velikodusno poklanjana cak i prednost, uz otkrivanje  tajne o medju-dinastijskoj bliskosti, neumorni rovacki vunderkind Matija Beckovic,  jednu isuvise ozbiljnu problematiku buduceg drzavnog uredjenja i Crne Gore i Srbije , pokusava rijesiti  pozivom  na  banalne pucke traceva i manipulacijama sa najnizim porivima arhaicno-emotivne svijesti izazvane beskrupuloznim manipulisanjem sa plemenskim, mitskim, vjesrkim i nacionalnim osjecanjima.

Priznanjem velikosrpskog riznicara Matije  da je Crna Gora bila nezavisna drzava i tvrdnjom da je to bila protiv svoje (njene) volje, kandiduje ga kao prvoga , medju brojnima, inkvizitora crnogorske svijesti, slobodarstva, tradicije, etike i drzavnosti. Ta "naucna" teza, po kojoj ispada, da su se  Crnogorci kroz vascijelu svoju istoriju borili i ginuli protiv sopstvene slobode i drzave, prevazilazi velicinu i same luciferske pakosti i sve sto je , sa nivoa mrznje i verbalnog omalovazavanja i skrnavljenja ikada podmetnuto Crnoj Gori i Crnogorcima.  

Ravnogorski Kojevitez i Ristov najodaniji djakon zna, nije da ne zna, da je referendum najbolji i najdemokratskiji nacin da se provjeri volja naroda- svugdje  u svijetu osim u Crnoj Gori. U Crnoj Gori je taj demokratski standard suvisan i opasan. Odje on i njegovi nalogodavci u glavu znaju, hiljadu puta provjerenu istinu, da Crnogorci nece ni svoju slobodu, ni drzavu, ni vjeru, ni naciju- ni svoju proslost, ni buducnost... Svi, po matijinom jevandjelju, jedva cekaju da se podastru, povazale, obezlice, pokaju i postide i od same pomisli zbog  misli sopstvene. 
U suprotnom se zagovornicima referenduma prijeti pogromom - duboke rane raspolucene Crne Gore- jos iz vremena 1918. i 1941. 

Od cega je ta rana Matija ?
Zar ne tvrdite , svih ovih 80 i kusur godina, da je ta vasa Podgoricka skupstina  ,odrzana u bratskom delirijumu odusevljenja, a u  okruzenju jurisnika Koste Pecanca, bila opste izrazena volja i spremnost Crnogoraca da se odreknu sebe i svoje drzave?
Zar  pominjanjem tih rana ne otvarate istinu o toj Skupstini, Bijelom teroru, o strahovladi i ceranjima Crnogoraca po Crnoj Gori ? Ima li u toj rani i onih ravnogorskih  iz 1941.? Da li nam se to opet prijeti nasim ranama i jeli to vasa civilizacijska platforma na kojoj kanite graditi demokratiju, dijalog i toleranciju ?
Mi tu pricu nijesmo otvorili.

I konacno Pandorin portparol na kraju svoje besjede istice, kako crnogorske vlasti za taj naum (referendum) - imaju vise pristalica u drugom nego u svom narodu! Dakle, vrli humanista nas podsjeca ,i to na pocetku treceg milenijuma, da se ideologija na kojoj se zasniva njihova demokratija, i dalje temelji na svojem i tudjem narodu , na gradjanima, vjerama i nacijama  prvog i drugog reda i znacaja. Zastrasujuce! S tim vise sto je pisac ovijeh redova , sve doskora, vjerovao da akademici moraju imati bar malo dostojanstva onih grckih mudraca.

Rajko Kovac

Budva,27.11.2001.

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.