vasi argumenti za zajednicku drzavu CG i Srbije se mogu klasifikovati po 
nekoliko osnova:

Prvi osnov je unaprijed data "istina" da su Crnogorci nacionalno Srbi.
Ovo po zadnjem popisu stanovnistva iz 1991 godine, i po nekim skorijim 
anketama nije tacno. Vecina se ne osjeca i ne izjasnjava ko Srbi.
Bazirano na ovoj "istini", nadovezuje se niz anahronih guslarskih argumenata 
o "odbacivanju junacke proslosti", "ostavljanju bruke i sramote", "vjekovni 
snovi", "kosovski zavjet" "srbsko srce kuca, srbska krvca vije” koji u 
trecem milenijumu zvuce kao vic.

Naredni tip argumenata je zasnovan na zastrasivanju od okolnih necrnogorskih 
naroda. "Siptarske pretenzije","hrvatsko prisvajanje", "pitanje Raske 
oblasti","podjela na staru Crnu Goru i Brda ". Ne mozemo a da se ne sjetimo 
slicne "zabrinutosti" za sudbinu Hrvatske ili Bosne prije odvajanja.

Zatim dolaze argumenti zasnovani na staroj tezi da je Crna Gora potpuno 
ekonomski zavisna od Srbije i da ce izmedju Crne Gore i Srbije nakon 
eventualnog osamostaljenja stajati srpsko-crnogorski Zid, da ce doci do 
izolacije Crne Gore od strane Srbije. Ne vidimo racionalne interese Srbije 
da takvo sto ucini. Protok ljudi, robe, dobri medjususjedski odnosi su u 
interesu svake drzave. Jedini motiv za ovakvo sto bi moglo biti kaznjavanje 
Crne Gore. Sjetimo se nesretne i neuspjesne blokade slovanacke robe od 
strane Srbije. U tom slucaju krivica nije na CG.
Ne vidim zasto prelijepi i bogati prirodni resursi i crnogorsko trziste ne 
bi bili atraktivni i za nekog drugog osim Srbije. Po mnogom ocjenama CG sa 
600000 stanovnika i Bozjim darom od mora i planina ne bi imala nikakvog 
problema da opstane ekonomski, naprotiv. Zajednica za drzavom koja je do 
grla u dugovima (izmedju deset i dvadeset milijardi dolara) i obzirom na 
strukturu privrede Srbije kojoj treba mnogo vise da bi se oporavila, moze 
biti samo kocnica za ekonomski napredak CG. Vrlo je inferiorno i anahrono 
vezati svoju sudbinu i oslanjati se na nekog drugog makar ti bio i najblizi 
rodjak. Ovo nije u bicu Crnogoraca.
Pomorska privreda ne donosi koristi samo juznom dijelu Crne Gore, no cijeloj 
republici, bas ko sto i zito Vojvodine koristi cijeloj Srbiji. Upravo se o 
tome odlucuje u Beogradu, a ne Novom Sadu, usput.
Jos jednom ne postoje racionalni razlozi da se odnosi izmedju CG i Srbije ne 
urede na kao izmedju zemalja EU.

Ne lezi vraze sad su Muslimani nasa braca i komsije islamske 
vjeroispovjesti. Lijepo. To su vazda i bili,zar ne? Jos jedna teorema 
izvucena iz aksiome da bi izmedju CG i Srbije bio Zid, koji bi izmedju 
ostalog djelio i sirote Muslimane.

Zatim dolaze u najmanju ruku sumnjive tvrdnje, za koje bi ocekivao 
statisticke podatke i izvor, jer je u njih tesko povjerovat.
"Skoro polovina srednjoskolaca iz Crne Gore ide u Srbiju na vise i 
fakultetske studije."
" Procjenjuje se da je jedna trecina gradjana Srbije dosla ili je porijeklom 
iz Crne Gore."

"Nezavisnost Crne Gore sve njih pretvara u strane
drzavljane u Srbiji i drasticno mijenja njihov
poslovni i drustveni status. "
Ovdje ste se sigurno salili. Nije jasno kako se prenosi drzavljanstvo na 
potomke. Koji su kriterijumi za drzavljanstvo. Mjesto rodjenja, prenosenje s 
koljena na koljeno. Kakav je polozaj manjina u Srbiji kojima su preci 
rodjeni van Vojvodine. Koje drzavljanstvo imaju? Kako se tretiraju u Srbiji? 
Ovo su pitanja za Helsinsku Konferenciju.

Gospodine Lauferu, za kraj da vas pitam, gdje u svijetu postoji primjer 
federacije dvije drzave? Ako je jedna deset puta veca od druge? Ako ta veca 
ne priznaje niti de jure i de facto postojanje crnogorske nacije niti 
drzavnost CG. Pitanje je da li bi u takvim okolnostima bio moguc nacionalni 
opstanak Crnogoraca i nase drzave, a ne da li bi bili ravnopravni.

Luka Vukotic
 

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.