Razgovor s politologom Dragutinom Laloviæem, èlanom Koordinacionog odbora CSA i         Predsjedni¹tva Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske  

SR JUGOSLAVIJA JE NEPOVRATNO DEZINTEGRIRANA - Novi list, 10.04.01.

Mislim da pragmati?ni srbijanski politi?ari, poput ?in?i?a, shva?aju da im je Crnogorska država partner a  ne protivnik, da je državno razdvajanje Srbije i Crne Gore u interesu same Srbije. Dvije se nacionalne države moraju razdvojiti da bi se društva i ljudi mogli integrirati.

Razgovor vodio Neven Šanti?

* O trenutnom me?unarodnom položaju Crne Gore, odnosima u Jugoslaviji i skorim crnogorskim izborima razgovaramo s politologom Dragutinom Lalovi?em, ?lanom Koordinacionog odbora Crnogorske svjetske asocijacije (CSA) i ?lanom Predsjedništva Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.
Ima li CSA navještaja o promjeni kursa Europske unije prema Crnoj Gori u odnosu na onaj od prije dva mjeseca? (Tada je Vije?e ministara EU preporu?ivalo “novi ustavni dogovor” Srbije i Crne Gore u "okviru jugoslavenske federacije").
 Na stru?nom skupu “O budu?nosti Crne Gore”, koji je krajem velja?e održan u Bruxellesu, kolega Pavi?evi? i ja, kao ?lanovi Koordinacionog odobora CSA, sažeto smo izložili  našu kritiku stajališta EU (koju ste vi objavili u Vašem listu, u broju od 14.3. ove godine). Glavni pozitivni pomak o?ituje se u spoznaji evropskih analiti?ara da je striktno federativni model ure?enja odnosa izme?u Crne Gore i Srbije (koji je predložio Koštunica) ?ista fikcija. No, pomak još nije dovoljan jer se još ne prihva?a konfederativni model (prijedlog crnogorske vlade).
U ?emu griješi Evropska unija?
 Temeljna promašenost evropskog stajališta na?elne je prirode: “politi?ka filozofija moderne Evrope” navodno nudi uspješniju formulu društvene i nacionalne integracije nego što je klasi?no politi?kopravno opredjeljenje za suverenu nacionalnu državu. EU pokušava prona?i “kompromis” izme?u krajnosti “nezavisnosti” i “federacije”, i nalazi ga u modernoj ustavnoj formuli “asimetri?nog saveza” u sklopu jedne, zajedni?ke države. Premda se priznaje legitimnost crnogorskog projekta redefinicije odnosa Crne Gore i Srbije, na temelju pune jednakopravnosti, i uvi?a da je Crna Gora gotovo zaokružila sve glavne elemente svoje državnosti, ipak se još uvijek izri?ito iskazuje neslaganje s time da Crna Gora postane “posve nezavisna” i 197. država ?lanica OUN. Po sudu EU i USA, nezavisnost Crne Gore oja?ala bi dezintegracijske procese u regiji, potaknula separatisti?ke aspiracije, napose na Kosovu, destabiliziraju?i Makedoniju i Albaniju. Zatim bi i integritet BiH bio doveden u pitanje, jer bi i srpski i hrvatski nacionalisti bili proglašenjem crnogorske nezavisnosti ohrabreni da se izdvoje i pripoje mati?nim državama. A u tom slu?aju opravdan je strah i od dezintegracije same Srbije (pitanje Vojvodine i Sandžaka).
 Evropskim smo analiti?arima nastojali objasniti da je jugoslavenska država – dakle, savez Srbije i Crne Gore - ve? nepovratno dezintegrirana i da je državne nezavisnost Crne Gore posljedica a ne uzrok te temeljne ?injenice.
Posljednje izjave jugoslavenskih i srpskih ?elnika kao da otupljuju politi?ku oštricu prema Crnoj Gori? Bi li na koncu ipak mogli prihvatiti potpunu ravnopravnost Srbije i Crne Gore u nekoj novoj zajedni?koj, složenoj, državi? 
 Znakovita je nedavna izjava srpskog premijera ?in?i?a da je “Milo ?ukanovi? najve?i prijatelj Srbije”, zato što s pravom postavlja pitanje nacionalnih interesa Crne Gore u me?usobnim odnosima i što pomaže da se odbaci opasna zabluda o jugoslavenskom “bratstvu-jedinstvu”. Ne vjerujem da bi srpski politi?ari mogli prihvatiti doista federativni model zajedni?ke države s Crnom Gorom. Sama se Srbije mora što prije iznutra federativno organizirati, uz dugogodišnji me?unarodni protektorat na Kosovu. Što dakako može u?initi samo ako se i srpski narod, kao posljednji u regiji, nacionalno osvijesti i najzad demokratski uspostavi svoju suverenu državu. Mislim da pragmati?ni srbijanski politi?ari, poput ?in?i?a, shva?aju da im je crnogorska država partner a ne protivnik, da je državno razdvajanje Crne Gore i Srbije u interesu same Srbije. Dvije se nacionalne države moraju razdvojiti da bi se društva i ljudi mogli integrirati.
Prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja 60 posto gra?ana Crne Gore podupire neovisnost, a i rejting stranaka koje to u blažoj ili tvr?oj formi zagovaraju ve?i je od onog projugoslavenskih stranaka. Može li biti izbornih iznena?enja i je li, ako oni budu o?ekivani, raspisivanje referenduma o nezavisnosti prvi potez novih (starih) vlasti u Podgorici? 
 O državnom statusu Crne Gore, prema njezinu Ustavu (?l. 119), odlu?uje Skupština, dvotre?inskom ve?inom, uz obvezu prethodno provedenog referenduma (?l. 2). Stoga crnogorski demokratski blok najprije mora uvjerljivo (dvotre?inski) dobiti predstoje?e izvanredne parlamentarne izbore. Izgledi su realni, jer ve? sama koalicija Demokratske partije socijalista (M. ?ukanovi?a) i Socijaldemokratske partije (Ž. Rak?evi?a) može ra?unati na oko 55% glasova, što zajedno s podrškom koju uživa Liberalni savez (oko 13%), tvori nadmo?nu ve?inu od 68% elektorata. Prosrpski blok ?e doživjeti potpun izborni poraz.
Jesu li mogu?e politi?ke igre koje ?e to osujetiti?
  S obzirom na naše hrvatsko iskustvo, uo?avam opasnost da se politi?kom retorikom nacionalisti?kih ekstremista raskolni?ki ne podriju same osnove me?unacionalnog i me?ukonfesionalnog sklada u crnogorskom društvu. Pimjerice, mogu se o?ekivati pokušaji zastrašivanja i instrumentaliziranja zna?ajne bošnja?ke i albanske populacije od strane “pravoslavnih snaga” (tako lider Narodne stranke D. Šo? isti?e da o budu?em državnopravnom statusu Crne Gore nemaju pravo odlu?ivati Muslimani i Albanci, nego da to “pravo pripada isklju?ivo njenom ve?inskom, pravoslavnom narodu”!). ?ini mi se nezamislivim da bi stranke koje ?e dobiti izbore na programu referendumskog izjašnjavanja za državnu samostalnost mogle ustuknuti i oklijevati da donesu tu sudbonosnu odluku.
Kako ?e naposljetku reagirati me?unarodna zajednica ako referendum bude u prilog nezavisnosti? Može li Crna Gora i dalje biti talac prilika u Srbiji i na Kosovu, te ovog najnovijeg razvoja doga?aja u Makedoniji? 
 Sve ovisi o sadržaju referenduma i strogom poštivanju slobode izjašnjavanja svakog crnogorskog gra?anina. Predsjednik je Djukanovi? jasno istakao, na spomenutom skupu u Bruxellesu, da je “polazna to?ka naše inicijative me?unarodno priznanje i Crne Gore i Srbije, te formiranje Saveza dviju država na osnovama bilateralnog sporazuma”. Pritom je evropskim stru?njacima izložio ideju, politi?ki mudru, da se istodobno organiziraju demokratska izjašnjavanja i gra?ana Srbije i gra?ana Crne Gore o predloženom modelu me?udržavnih odnosa. To je i  stajalište CSA, koje smo izrazili još u zaklju?cima našega cetinjskog kongresa (u kolovozu prošle godine), kada smo pozvali demokratske snage srpskog naroda da se, kao i crnogorski gra?ani, na demokratski i pravno najprimjereniji na?in (uklju?uju?i i referendum) izjasne o sudbini svoje Srbije kao suverene i demokratske države. Kao i uvijek, me?unarodna ?e zajednica post festum mudro reagirati i priznati legitimnost  crnogorskih (a time i srpskih) nacionalnih aspiracija.
 

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.