XII CRNOGORSKI  ISELJENICKI  SUSRETI  - SAN  FRANCISKO  2001. GODINE

IZVJESTAJ

U San Francisku su 6. i 7. oktobra odrzani 12-ti Crnogorski Susreti. Bio je 
to do sada najveci skup Crnogoraca odrzan u Kaliforniji. Pored clanova 
domacina ovogodisnjih Susreta, Drustva "Montenegro" - San Francisko, na 
Susretima su se okupili Crnogorci iz Sakramenta, Los Andjelesa, Njujorka, 
Cikaga, Vankuvera, Toronta, kao i gosti iz Saveza Crnogorskih Asocijacija 
Evrope i iz Crne Gore. Skupu je kao gost prisustvovao i svecano ga otvorio 
Crnogorski Princ, g.Nikola Petrovic-Njegos.
Pozdrave i podrsku ucesnicima Susreta uputili su brojni iseljenici medju 
kojima su i  g. Branko Aleksic , dugogodisnji predsjednik drustva "CrnaGora" 
iz Toronta, Mihailo Mandic,  predsjednik Crnogorske Etnicke Asocijacije 
Australije, Prof. Milorad Nikcevic, podpredsjednik Saveza Crnogorskih 
udruzenja Hrvatske i Dragan Hajdukovic iz Zeneve. Zbog nemogucnosti da 
prisustvuju, uspjesan rad i prijatno druzenje ucesnicima Susreta pozeljeli su 
Prof. Ilija Vujosevic, predsjednik Upravnog odbora Fondacije "Sveti Petar 
Cetinjski", kao i g. Novica Samardzic, predsjednik Odbora za saradnju sa 
dijasporom Matice crnogorske. U ime Liberalnog Saveza Crne Gore pisma su 
uputili g. Slavko Perovic, gdja.Vjera Miljanic i g.Nikola Kocelo. Skupu je 
pozdravno pismo uputio i g.Zarko Rakcevic, podpredsjednik Vlade Crne Gore i  
predsjednik SDP. 

U radnom dijelu susreta doneseni su zakljucci o pitanjima drzavnog statusa 
Crne Gore, polozaju Crnogorske pravoslavne Crkve, zastiti kulturnog 
nasljedja, medjusobnim odnosima organizacija dijaspore, odnosima Vlade Crne 
Gore i njenih predstavnika sa iseljenickim organizacijama, programima 
aktivnosti Asocijacije i saradnji sa Maticom. 

Ucesnike Crnogorskih Susreta je na svecanoj veceri u ime domacina pozdravio 
g.Dusan Petranovic, a u ime Crnogorske Asocijacije Amerike i Kanade g.Radosav 
Krsikapa. Skupu su se obratili i gosti ovogodisnjih Susreta, Princ Nikola 
Petrovic Njegos i g. Vojislav Vuksanovic iz Saveza Crnogorskih Asocijacija 
Evrope. Druzenje je nastavljeno obilaskom San Franciska, prijatnim 
krstarenjem po zalivu i vecerom kod uglednog i uspjesnog crnogorskog 
iseljenika Miladina Malisica. 
  
Organizator Susreta, Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade je povodom 
situacije vezane za rjesenje drzavnog statusa Crne Gore izdala sljedecu 
Deklaraciju:
 

           Crnogorski Iseljenicki Susreti   -  San  Francisko  2001. godine
           

        Crnogorski iseljenici u Americi i Kanadi su u potpunosti svjesni 
znacaja trenutka u kome se Crna Gora nalazi. Znamo za njene unutrasnje 
podijeljenosti po pitanju drzavno - pravnog statusa, kao i za svakodnevne  
spoljne pritiske koji se na nju vrse. Zato pozivamo gradjane Crne Gore da u 
tolerantnoj i demokratskoj  proceduri razrijese pitanje buducnosti nase 
drzave koje nas sve vec dugo vremena opterecuje. Svojim vjekovnim 
slobodarskim teznjama i upornom borbom za samostalnost Crna Gora je stekla 
pravo da sama odlucuje o svom daljem putu.  Apelujemo na njene susjede i 
medjunarodnu zajednicu da, umjesto pritisaka i pojacavanja tenzija, 
konstruktivno doprinesu da se stvori ambijent slobodnog iznosenje arguimenata 
i izjasnjavanja gradjana Crne Gore po ovom vaznom pitanju. Na taj nacin ce 
najvise doprinijeti stabilnosti Crne Gore i citavog regiona i njenom sto 
brzem ukljucivanju u evropske integracije.

        Asocijacija Crnogoraca Amerike i Kanade smatra da je samostalna, 
medjunarodno priznata Crna Gora najbolje rjesenje i za Crnu Goru i za njenu 
okolinu. Jedino takva Crna Gora moze omoguciti gradjanima da ostvare svoje 
nacionalne i ekonomske interese, da samostalno upravljaju svojim prirodnim 
resursima, da razvijaju svoje ljudske potencijale, zastite svoju tradiciju, 
duhovnost i kulturno nasledje i da samostalno, vodeci racuna o svom interesu, 
odlucuju o formi i intezitetu saradnje sa susjedima, evropskim i svijetskim 
organizacijama i forumima. Ravnoteza Crne Gore i njen optimalni razvoj ne 
mogu se ostvariti u federaciji nesrazmjernih clanica Srbije i Crne Gore. 
Samostalna drzava, otvorena za saradnju i integracije, najpirodniji je nacin 
da se postigne stabilnost i usklade teznje i prava na samostalnost sa 
teznjama onih koji zele bliske odnose sa Srbijom. Samostalna Crna Gora 
znacila bi, konacno, psiholiski oporavak i povratak samopostovanja i  
samopouzdanja najveceg dijela njenih gradjana, kao i preuzimanje odgovornosti 
za svoje odluke i za svoj razvoj.

         Crna Gora je prilicno privredno osiromasena , zapustena  i socijalno 
uzdrmana desetogodisnjom krizom na prostoru Balkana. Posledice dugogodisnje 
nestabilnosti i neregularnosti vidljive su na ekonomskom, moralnom i 
socijalnom planu. Crna Gora svoju stabilnost i perspektivu ne moze graditi sa 
nivoom korupcije i manipulacije koji je sada vise nego evidentan. Stvaranje 
ambijenta socijalne pravde i stvaranje uslova da prije svega znanje, 
kreativnost i rad budu kriterijumi obezbjedjivanja materijalnog i drustvenog 
statusa imperativ su crnogorske buducnosti. Crnogorski iseljenici iz Amerike 
i Kanade uvijek ce podrzavati sve demokratske, principijelne i moralne snage 
u Matici koje vode Crnu Goru ka njenom potpunom  drustvenom oporavku i obnovi 
kao drzave sa medjunarodnim priznanjem i clanstvom u svjetskoj zajednici 
naroda.
 

             CRNOGORSKA ASOCIJACIJA AMERIKE I KANADE
                  
 
 

        1. Crna Gora drzava medju drzavama!

Mi, iseljeni Crnogorci Amerike i Kanade , dajemo zajednicki glas za Crnu Goru 
slobodnu, samostalnu , suverenu i medjunarodno priznatu drzavu, clanicu 
Ujedinjenih Nacija i drugih medjunarodnih organizacija. Predlazemo da 
gradjani Crne Gore do Drzave dodju medjusobnim unutrasnjim dogovorom , u 
tolerantnoj , argumentovanoj i demokratskoj atmosferi.

        2. Crkvi , crkveno! Princu , princevo!

Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi treba vratiti imovinu. Misljenja smo da nema 
Crne Gore bez potpune  obnove Crnogorske crkve. Predlazemo Skupstini 
Republike Crne Gore da stavi van snage dekret kralja Aleksandra (1920) o 
ukidanju Crnogorske crkve. Predlazemo da se Princu Nikoli II Petrovic - 
Njegosu vratiti makar dio imovine kako bi se u Crnoj Gori osjecao kao kod 
svoje kuce a ne kao gost.

        3. Zastitimo kulturnu bastinu!

Predlazemo vladi Crne Gore da sto hitnije donese zakon o zastiti spomenika 
kulture ili aktivira postojeci. Iseljenici su razocarani obimom i nacinom 
ugrozavanja duhovnog nasljedja Crne Gore na pocetku 21 vijeka. Je li moguce 
da drzava ne moze ili nece da obuzda glavnog vinovnika nasilja nad 
crnogorskom kulturom i nasljedjem - srpsku pravoslavnu crkvu.

        4. Vlada, ako ne moze da vlada Dijasporom - ignorise je!

Niko iz Vlade Crne Gore i njenih diplomatskih predstavnika u Njujorku i 
Vasingtonu nije prisustvo  Crnogorskim iseljenickim susretima u San 
Francisku. Nijesu poslali ni pismo -cestitku ili obrazlozenje nedolaska, sa 
izuzetkom g.Zarka Rakcevica. Vlast  koja odnose sa dijasporom gradi na  
poslusnosti njenih predstavnika i njihovoj manipulaciji nema mnogo izgleda da 
uspostavi kvalitetnu saradnju sa njenim najbrojnijim i najznacajnijim 
dijelom. Zato preporucujemo da se uspostavi kontakt sa Crnogorskom 
Asocijacijom Amerike i Kanade kao najozbiljnijom i najperspektivnijom 
organizacijom na Sjeverno-americkom kontinentu.

        5. U Crnoj Gori Iseljenicki susreti -DA, Kongresi i radni sastanci 
-NE!

Sve lokalne organizacije su konstatovale da je cetinjski kongres podijelio 
crnogorsku dijasporu u svijetu. Nekoliko pojedinaca su zloupotrebili polozaj 
i nekriticki se primakli vlasti. Na taj nacin su pogazili jedno od osnovnih 
nacela iseljenickih udruzenja a to je nacelo nezavisnosti i slobode.
Crna Gora je idealna za nostalgicne i emotivne skupove, susrete, dje 
preovladavaju emocije i uspomene. Ozbiljne razgovore i odluke treba 
organizovati sirom svijeta dje iseljenici i zive.

        6. Licni uspjeh iseljenika je najbolja promocija Crne Gore!

Ovaj zakljucak promovise novi nacin lobiranja Crnogorstva kroz licno 
"zracenje" pojedinca u njegovoj okolini. Vecina iseljenickih udruzenja je 
konstituisana vertikalno, kao politicke partije, od pojedinaca do 
rukovodstva, koje ima ovlascenja u ime svih. Praksa je pokazala da su mnogi 
zloupotrijebili funkciju. Nas predlog je da razvijamo horizontalnu strukturu 
organizacije, dje ce naglasak biti na pojedincu a rukovodstvo ce imati vise 
formalnu ulogu. Time se postize da svaki iseljeni Crnogorac moze biti 
organizacija, naravno ako ima ulaznicu za promociju Crne Gore, to jest licni 
uspjeh u radu.

       7. Dobrodosli u Asocijaciju!

Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade je odlican administrativni ram, da se 
u njega "uokvire" svi iseljenici, drustva, klubovi i organizacije na 
americkom kontinentu, koja se obavezu da postuju nas statut i program rada. 
Otvoreni smo za razgovore , pregovore i dogovore i garantujemo punu 
autonomiju u radu lokalnih drustava  i pojedinaca. Asocijacija postoji da bi 
realizovala krupne i znacajne projekte koji prevazilaze mogucnosti 
pojedinacnih udruzenja.

         8. Zajedno smo jaci!

Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade je odlucila  da ovih dana postane 
brojnija i bogatija, jer  ce nam se pridruziti crnogorska drustva i pojedinci 
iz Juzne Amerike sa kojima smo uspostavili kontakte i saradnju.

         9. Svi za Crnu Goru, Crna Gora za sve!

Obavjestavamo crnogorsku javnost da se u Americi odrzavaju prosrpski skupovi  
koji zvanicno nastupaju pod pridjevom "crnogorski". Postujemo njihovo pravo 
da drugacije misle ali im savjetujemo im da ne sijeku granu na koju sjede, da 
ne rade na ukidanju sopstvene drzave. Vrata nase Asocijacije su im otvorena 
da sucelimo argumente i cinjenice, da ih razloznim razgovorom "primaknemo" 
ideji suverene i demokratske Crne Gore koja ce biti najsigurniji oslonac za 
sve koji zive u njoj i za nas Crnogorce sirom svijeta.

        10. Ujedinimo Crnogorske Asocijacije!

Nas poziv za razgovor vazi i za aktere cetinjskog kongresa, koji se jos 
uvijek potpisuju u ime svih Crnogorskih iseljenika u svijetu, sto u najmanju 
ruku nije fer prema nasoj mnogobrojnoj asocijaciji i skoro komplentnoj 
Evropskoj iseljenickoj organizaciji koja za svjetski upravni odbor nece ni da 
cuje. To je potvrdio sekretar Saveza Crnogorskih Asocijacija Evrope koji je 
bio gost na Susretima u San Francisku. Ali, bez obzira na sve, posto je nas 
cilj isti, predlazemo da napravimo Svjetski Kongres okvirnog ujedinjenja  
crnogorskih asocijacija, koji ce prevazici postojecu podijeljenost nasih 
iseljenika u svijetu.

        11. Sljedeci susreti -Njujork 2002. godine!

Lokalne organizacije su konstatovale da je Crnogorska Asocijacija Amerike i 
Kanade pobijedila  na zapadu, u Kaliforniji. Sljedece okupljanje slobodoumnih 
Crnogoraca bice  na istoku , u Njujorku. Nadamo se da ce 500 Crnogoraca 
dogodine u oktobru, pred Ujedinjenim Nacijama, u stavu mirno, pozdravit 
crnogorsku "saru".
 
 
 

     Konkretni projekti i prijedlozi Crnogorske Asocijacije Amerike i Kanade
 

          1.Predlazemo Vladi Republike Crne Gore da u saradnji sa Crnogorskom 
Asocijacijom Amerike i Kanade, Fondacijom "Vila Art" iz Njujorka i Savezom 
Crnogorskih Asocijacija Evrope pripremi  i realizuje izlozbu u Parizu , 
Berlinu i Njujorku, pod nazivom -CRNA GORA I PRVE STAMPANE KNJIGE NA BALKANU. 
To bi bila odlicna promocija Crne Gore i njene kulture kao stare i slobodne 
evropske drzave. 

          2. U zelji da ucvrstimo saradnju sa Maticom Crnogorskom, predlazemo 
da njeni istoricari napisu knjigu  -ISTORIJA DIPLOMATSKIH ODNOSA , CRNE GORE 
I SJEVERNE AMERIKE. Stampanje knjige finansirace Crnogorska Asocijacija 
Amerike i Kanade.

          3.Asocijacija se prihvatila pokroviteljstva knjiga Gordana 
Stojovica o crnogorskim iseljenicima u juznoj i sjevernoj Americi.

          4.Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade podrzava motive i 
programsku orjentaciju Fondacije Sveti Petar Cetinjski , i izrazava spremnost 
da pomogne njene projekte i akcije. 

          5. Najozbiljniji projekat na tlu sjeverne Amerike koji ce 
crnogorska Asocijacija pokrenuti u ovoj godini i biti njegov realizator je 
obezbjedjivanje prostora za crnogorsku crkvu u Njujorku.

           U ime Crnogorske Asocijacije Amerike i Kanade
                     Predsjednik: Radosav Krsikapa

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.