Obracamo Vam se u ime brojnog crnogorskog iseljenistva, koje s velikom zabrinutoscu i nadama prati politicka zbivanja u nasoj otadzbini Crnoj Gori i oko nje.

Uoci konstitutivnog referenduma u Crnoj Gori, nasu zabrinutost izaziva kako duboka podijeljenost u samoj Crnoj Gori oko osnovnih pitanja njezine buducnosti kao drzave, tako i pretezno negativan stav nekih visokih faktora medjunarodne politike prema legitimnim crnogorskim aspiracijama.

Nedavna izjava francuskog Predsjednika gospodina Zaka Siraka medju nama je veoma mucno odjeknula. Ocijenjujemo je politicki nekorektnom i pravno nistavnom, buduci da unaprijed odbacuje cak i plebiscitarnu volju crnogorskog naroda (tj. gradjana Crne Gore), tvrdeci da Evropska unija ne bi priznala nezavisnu Crnu Goru . Porazno je da politicar njegova formata moze kao licni stav uciniti tako nediplomatski faux pas, koji svjedoci ne samo o neprijateljstvu prema jednom malom evropskom narodu i njegovoj drzavi, nego i podriva ukupnu demokratsku vjerodostojnost francuske politike u realizaciji projekta o evropskoj zajednici slobodnih drzava.

Nase je polaziste: zahtijev Crne Gora da se konacno primjereno rijesi njezin drzavni status, nebi  Vam smio biti ni nerazumljiv ni neprihvatljiv. Molimo Vas uvazite da se vec nekoliko godina Crna Gora nalazi u pravno i politicki neodrzivoj situaciji: niti je u Jugoslaviji, ni izvan nje! Crna Gora je u punom raskoraku, jer je jednom nogom jos u jugoslovenskoj autokratskoj proslosti, dok je drugom zakoracila u svoju demokratsku evropsku buducnost. Po starome vise nece, po novome jos ne moze.

Osnovna je cinjenica, pravna i politicka, koju preporucujmo Vasoj paznji: Jugoslavija vise ne postoji niti je moguca kao demokratska savezna drzava. Sadasnje njezine kljucne institucije (Predsjednik SRJ, Vlada SRJ, Parlament SRJ, Vojska SRJ) samo su po nazivu jugoslavenske, a sve su i de facto i de jure cisto srpske. To su bile i pod Miloseviæevom diktaturom, a ostale su i do danas. Stoga je u tome fantomskom institucionalnom okviru potpuno iluzorno ocekivati rjesenje po praznoj formuli: demokratska Crna Gora u demokratskoj Jugoslaviji .

Kao sto znate, stara Jugoslavija (SFRJ), prestala je postojati po mjerodavnoj medjunarodnoj procjeni (misljenju Badinterove komisije) jos davne 1991. godine. Tada se vecina drzava-republika, clanica dezintegrisane federacije, referendumom bila izjasnila za samostalnost. Nazalost, ne i Crna Gora koja je bila jedina drzava, clanica bivse SFRJ, koja se, sumnjivo sprovedenim referendumom 1992. odlucila za opstanak Jugoslavije (kao SRJ).

Takva se odluka veoma brzo pokazala kobnom iluzijom, buduci da su svi elementi drzavnosti Crne Gore kao druge savezne drzave bili u novoj, nominalno zajednickoj drzavi (tzv. SR Jugoslaviji), dovedeni u pitanje. Tek kao rezultat toga ponovljenoga, mucnog iskustva sa zajednickom drzavom , ali i smjelog i dosljednog djelovanja progresivnih  politickih snaga i veceg dijela crnogorske inteligencije, koji su se opirali diktatu, etnickom ciscenju i ratnom razaranju, Crna Gora se posljednjih godina najzad osvijestila i otrgla iz hegemoniskog zagrljaja . Vecinska Crna Gora vise nije zarobljena iluzijom o jugoslavenstvu, jer je kroz otpor srpskoj hegemoniji shvatila da moze opstati jedino ako promisljeno izgradi sve instrumente svoje drzavnosti (prije svega ekonomske, monetarne i pravnopoliticke).

Danas je Crna Gora gotovo po svim obiljezjima suverena drzava, koja, kao takva, zeli i mora ponovno principijelno definisati svoje odnose sa Srbijom kao drzavom. To je i svrha i sadrzaj crnogorskog referenduma koji je najavljen za proljece 2002. godine

Mi, crnogorski iseljenici, iscekujemo taj referendum s velikim nadama, uvjereni da ce na njemu biti demokratski iskazana vecinska politicka volja gradjana da se Crna Gora afirmise kao medjunarodni pravni subjekt, kao clanica OUN. Ali, nije na nama da izvana mudro odlucujemo umjesto samih crnogorskih gradjana, kao sto i od Vas imamo pravo ocekivati, da ne odlucujete mimo ili protiv njih!

Obracamo Vam se stoga apelom da pomognete jer Vi to mozete - da se pripreme za taj referendum i njegovo odrzavanje odvijaju u demokratskoj i racionalnoj atmosferi, tako sto cete svojom aktivnom neutralnoscu svim akterima crnogorskoga politickog procesa omogucti da javno, argumentovano i tolerantno raspravljaju o rjesenju crnogorskog drzavnog pitanja.
Samo na taj nacin, mozete pozitivno pomoci crnogorskom politickom tijelu da u njemu prevlada sila argumenta nad argumentom sile, da se otklone iluzije o jugoslovenstvu, koje jos postoje u dijelu crnogorskog naroda, te da se onemoguci protivustavno djelovanje ekstremistickih protivcrnogorskih politickih snaga, koje otvoreno i agresivno osporavaju i samu crnogorsku drzavu.

Crnogorska svjetska asocijacija, nezavisna i nevladina organizacija (koju cine udruzene nacionalne zajednice crnogorskih iseljenika u sedamnaest zemalja svijeta), uvjerena je kako je pravna obaveza i temeljni interes medjunarodne zajednice da i crnogorskom narodu - kao i srpskome, razumije se omoguci da svojom slobodnom i demokratskom voljom odluci da li ce svoju suverenost ostvarivati samostalno ili u redefinisanom drzavnom savezu sa suverenom Srbijom. Crnogorski narod ne trazi nizta sto vec nije pravna i civilizacijska tekovina na kojoj svoju buducnost grade sve demokratske drzave u Evropi.
 

Primiti izraze naseg najdubljeg uvazavanja.

Za Crnogorsku svjetsku asocijaciju

Blazo Sredanovic, predsjednik

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.