Pravna misao Valtazara Bogishicha:1. CCUDO OD DJETETA Povodom 100 godina od donoshenja Opshteg imovinskog zakona za Knjazzevinu Crnu Goru i 90 godina od smrti Valtazara Bogishicha

Valtazar Bogishich (1834-1908) rodjen je 7. decembra 1834. godine u Cavtatu. Kao ccetvorogodishnjak, poshao je u osnovnu shkolu, i kao ccudo od djeteta izazivao divljenje svojih uccitelja. Josh kao desetogodishnjak ozbiljno se zanimao problemima astronomije i trigonometrije, pa se occekivalo da che se opredijeliti za izuccavcanje prirodnih nauka, ali ga je zzivotno stanje usmjerilo drugim putevima. Sticao je znanje u vishe evropskih centara -Venecija, Becc, Berlin, Minhen, Gisen, Hajderberg. Studirao je pravo, filozofiju, istoriju i filologiju i prije tridesete godine stekao dva doktorata, iz filozofije i pravnih nauka. Sluzzbu je pocceo u Carskoj biblioteci, u Beccu, 1863. godine. Kao profesor Univerziteta u Odesi, predavao je istoriju slovenskih prava. Na poziv crnogorskog knjaza Nikole Prvog, doshao je u Crnu Goru 1873. godine da radi na Opshtem imovinskom zakoniku za Knjazzevinu Crnu Goru (1888.). Od 1893. do 1899. godine bio je ministar pravde Knjazzevine Crne Gore. Od tada, do svoje smrti 1908. godine, zzivio je i radio u Parizu. Kada se penzionisao 1890.) zapisao je: "Ja sam 1. januara 1890. dovrshio svoju sluzzbenu karijeru ali drugu, tj. znanstvenu karijeru svrshio nijesam i nadam se svrshiti je tek zzivotom. Ova poslednja karijera meni je dala sve shto imam, osim toga shto su najvedrije i najplemenitije visine do kojih se ccovjek i njegov duh popeti mogu... i shto me god udaljuje od toga udaljuje me od mog zzivotnog cilja". Govorio je italijanski, njemaccki, francuski i ruski jezik, i bio izvanredan poznavalac staroslovenskog, latinskog jezika. Opredijelio se za samostalno prouccavanje pisane proshlosti slovenskih naroda, prvenstveno njihovih narodnih obiccaja i obiccajnog prava. Tako je saccuvao od zaborava ogromno nepisano narodno duhovno bogatstvo. Sve ovo, za zzivota che ga uvrstiti u red najvechih nauccnika u oblasti filozofije prava i pravnih nauka. Temeljni podsticaji Dva su temeljna podsticaja djelovala na formiranje liccnosti Bogishicha kao nauccnika - romantisticcko slovenifilstvo i istorizam. Slovenofilstvo u shirem smislu, prema Taronovskom, javilo se kao rezultat slovenskog preporoda i ushlo u shiroke narodne krugove, stvarajuchi zzivotvornu duhovnu atmosferu koja je bodrila slovenske narode. Ono je, mijeshajuchi mashtu i stvarnost govorilo o Slovenima kao o jednom narodu sa jednom kulturom, zbog ccega ideja o jedinstvenoj slovenskoj kulturi nikad nije napustila Bogishicha, pa ni poslije njegovih produbljenih nauccnih istrazzivanja. Veliki podsticaj za ovakvu orjentaciju nashao je kod svog prosvechenog pokrovitelja Nika Pulicha. Istorizam je inspirisao Bogishicha josh za vrijeme njegovih univerzitetskih studija (1859-1863), kada je slushao mnoge predstavnike istorijske pravne shkole - Arndts (Becc) Vindskejd (Minhen) Beseler (Berlin) a liccno je poznavao reformatore ove shkole Jeringa, Mikloshicha, ccija je predavanja slushao (Becc). Tvorac istorijske pravne shkole i istorijsko pravnog metoda, bio je veliki pravni mislilac Savinji. To je vrijeme sukoba uccenja racionalizma, na jednoj i filozofije prosvechenosti i romantizma, na drugoj strani. Bio je to sukob jedne filozofske doktrine (racionalizam) i jedne doktrine - romantizma. Narod - tvorac prava Osnovna ideja istorijsko-pravne shkole bila je: pravo stvara narod i njegov nacionalni duh. Ono je plod dugog razvoja naroda, njegovog jezika, tradicije, obiccaja, mitova, legenda i koje u svom razvoju prelaze odredjene evolutivne etape - prirodno pravo, nauccno pravo, kodifikacija. Po Saviniju, novo pravo ne oblikuje novo drushtvo, nego novo drushtvo stvara novo pravo. Pravnik je liccnost koja je svoje znanje proshirila na shiroke duhovne horizonte. Bogishich je skladno kombinovao ovo uccenje i pronicljivo uoccio ideju, koja poticce od Fihtea, da se narod smatra kao istorijski data cjelina koja je odoljela individualizmu. On je takodje usvojio ideju istorijske shkole da nije drzzava vech narod tvorac prava i da se najbolji izraz narodne pravne svijesti nalazi u obiccajnom pravu. Svoju nauccno istrazzivaccku pazznju Bogishich je koncentrisao na privatnom pravu i tu, u jezgro svog uccenja, postavio osobine slovenske pravne ideje, oslanjajuchi se iskljuccivo na istorijsku stvarnost i utvrdjene fakte. Na ovim temeljima poccivaju njegova djela’ „Pravni obiccaji u Slovena" (1867), „Nastupak za opisivanje pravnih obiccaja koji u narodu zzive" (1867), „Zbornik sadashnjih pravnih obiccaja u Juzznih Slovena", knjiga prva (1874), „Pisani zakoni na slovenskom jugu" (1871).(Nastaviche se) Dr CCedomir BOGICHEVICH