Broj žiro
računa: 4115008-1131001161 MB1527762
__________________________________________________________________________________
SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET 31000 Osijek, Lorenza Jägera 9 Telefon: 031 211-400 centrala; 031 212-803 dekan Telefaks: 031 212-514 URL:
http: //www.pedos.hr E-mail: helpdesk@knjiga.pedos.hr ____________ __ __________________________________ ________________________________ _________________________________________________________ ________________________
__________________________________________________________________________________
Br. 16-1 2009.
Osijek, 20. februara 2009.
CRNOGORSKO-CANADSKO DRUŠTVO
n/r gospodina Zorana RAIČEVIĆA, preśednik
T O R O N T O
Predmet: Molba
za sufinasiranje projekta
Dani Ivana Mažuranića (1814 – 1890) u
Crnoj Gori 2009.
Poštovani predjedniče Raduloviću,
dragi zemljaci Crnogorci i prijatelji Crnogoraca u Canadi,
U supokroviteljstvu Sabora Republike Hrvatske, Skupštine Crne Gore i svih institucija nauka i kulture obje republike (ministarstava nauka/znanosti i kulture) i akademija nauka, pokrenuo sam sa istaknutim naučnim i kulturnim radnicima Crne Gore i Republike Hrvatske, jedan od značajnih PROJEKTa za obje suśedne države: Dani Ivana Mažuranića (1814 – 1890) u Crnoj Gori 2009. To isto sam profesionalno učinio putem petnaestogodišnjeg projekta «Stoljetni hrvatski i crnogorski književni i jezični identiteti (interdisciplinarni komparativni kontekst i status)» (pogledati na Goouglu) prošle godine (2008.) kad smo organizovali Dane kulture grada Vukovara u Crnoj Gori, a ranije godinu dana (2007.) i Srebrenice (vidi članak u prilogu).
No, na red je došlo da se ispravi velika istorijska nepravda prema čovjeku banu pučaninu, državnom kancelaru u Saboru Repubike Hrvatske i nadasve velikom slavenskom pjesniku i savremeniku Njegoševom Ivanu Mažuraniću, da mu se Crna Gora oduži za njegov spjev «Smrt Smail-age Čengića» (1846) u kojemu je ispjevao najveću crnogorsku i najdublju poetsku apoteozu u otporu Crnogoraca prema vjekovnoj borbi za «čast i slobodu». Ili kako to napisa naš preosvješteni arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski †MIHAILO (DEDEIĆ) u podršci ovom projektu: Vrijeme je da vratimo dug tom istorijskom velikanu. Zato sa oduševljenjem CPC, Cetinjani i Crnogorci ma đe bili, očekuju dolazak Ivana Mažuranića koji dolazi u bronzi da za sva vremena ostane među nama!
Željeli bismo, gospodine Raduloviću, da sa sadržajem ovog važnog projekta upoznate naše zemljake Crnogorce u Canadi, naše drage prijatelje Hrvate u Canadi i sve druge ljude dobre volje koji čine nacionalnu mozaičnu sliku Crne Gore, da se uključe u novčanoj pomoći kako bismo projeklt realizovali i izveli uspješno do kraja na dobrobit Crne Gore i Republike Hrvatske!
Naime, najveća pomoć svih Vas iz Canade bila bi oko participirate u novčanoj pomoći koju bismo usmjerili na dva segmenta:
Za taj iznimni naučni skup već su zaintersovane sve institucije Crne Gore, Republike Hrvatske i drugih kontaktnih naroda: Crnogorca, Hrvata, Srba, Bošnjaka/Muslimana, Makedonca, Bugara, Albanca te istaknuti znanstvenici iz cijele Evrope.
Naravno, da će nam za tako brojčani skup trebati golema novčana sredstva, koja zasigurno nećemo moći sami osigarati.
Ukoliko donesete odluku o vašem sudjelovanju/pomoći na Dane Ivana Mažuranića (1814 – 1890) u Crnoj Gori 2009., gospodine Preśedniče, bilo bi izuzetno dobro da nas o tome na vrijeme obavijestite i predložite koji vaši značajniji i istaknuti čelnike i aktivisti, osim samog preśednika, prerdlažete da uđu u naš Organizacioni odbor, kako bismo Vas na vrijeme uveli u Knjigu sažetaka i pozvali da prisustvujete tom izuzetnom multikulturalnom i polivalentnom činu u crnogorskoj Prijestolnici – Cetinju koncem semptebra mjeseca.
U želji za tijesnom suradnjom oko projekta u ime Organiozacionog odbora srdačno Vas pozdravlja
Voditelj projekta i predśednik
Oraganizacijskoga odbora
Prof. dr. sc. Milorad Nikčević, s. r.
Za organizatore
Mr. sc. Ernest Fišer (s.v.)
Za suorganizatore:
Prof. dr. sc. Ana Pintarić (s.v)
Koordinatori za Crnu Goru:
Grad Cetinje (dr. med. Milo
Janković) (s.v)
Crnogorsko-hrvatko
prijateljsko društvo «Ivan Mažuranić», Cetinje
(g. Tomo Kusovac) (s.v)
Institut za crnogorski jezik i
jezikoslovlje «Vojislav P. Nikčević, Cetinje
(g. dr. sci Adnan Čirgić) (s. v.)
Radni
materijal
Broj žiro računa: 4115008-1131001161 MB1527762
______________________________________________________________________
SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET 31000 Osijek, Lorenza Jägera 9 Telefon:
031 211-400 centrala; 031
212-803 dekan Telefaks: 031 212-514 URL: http: //www.pedos.hr E-mail: helpdesk@knjiga.pedos.hr MB 3014185 žiro račun
2393000-1102018862 ____________ __ __________________________________ ________________________________ _________________________________________________________ ________________________
_______________________________________________________________________
MEĐUDRŽAVNI
PROJEKT (Crne Gore i Republike Hrvatske)
DANI IVANA MAŽURANIĆA (1814-1890)
U CRNOJ
GORI 2009.
U supokroviteljstvu:
-
Sabora Republike Hrvatske
-
Skupštine Crne Gore
-
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
-
Dukljanska akademija nauka i umjetnosti
-
Prijestonica Cetinje
-
Grad Novi Vinodolski & Primorsko-goranjska županija
-
Ministarstva znanosti i prosvjete Republike Hrvatske
-
Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore
-
Ministarstva kulture Republike Hrvatske
-
Ministarstva kulture, medija i sporta Crne Gore
Sinopsis usvojen 11. 02. 2009.
na sastanku kod predśednika Prijestonice – Cetinje, dr. med. Milovana Jankovića, s Odborom za provođenje
projekta, gđom Anom Modun, savjetnicom za političke poslove, kulturu
i znanost u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Crnoj Gori, i voditeljem
projekta i predśednikom Organizacijskoga odbora, prof. dr. sc. Miloradom
Nikčevićem.
Napomena:
Prijestonica Cetinje i
Crnogorsko-hrvatsko prijateljsko društvo «Ivan Mažuranić» sa Cetinja pokrenuće
inicijativu o davanju ulice na Cetinju ili Podgorici Ivanu
Mažuraniću
S I N
O P S I S P R O G R A M A
I.
Termin održavanja: Cetinje, neđelja 27. 09.
– četvrtak 01. 10. 2009.
II.
Spomen bista Ivana
Mažuranića
- lokacija: Aleja velikana kod Centralne narodne biblioteke «Đurđe Crnojević» – Cetinje (pored Rovinskog)
- tražiti dozvole:
a) gradonačelniku Cetinja, dr. Milu Jankoviću
b) predśednici Parlamenta Cetinje, Njegosavi Seji Vujanović
c) ministru kulture, Branislavu Źagi Mićunoviću
(zadužen Borislav Cimeša,
ovjerava Tomislav Kusovac u ime Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društva
„Ivan Mažuranić“ – Cetinje; rok: neđelja, 08. 02. 2009. godine)
III.
Bista
- u dogovoru s prof. dr. sc. Miloradom Nikčevićem, grad Novi Vinodolski i Primorsko-goranjska županija s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske
- učestvuju: Ljubo Radović i Ivan Brajović, predstavnici Crnogoraca Primorsko-goranjske županije
-
Troškovi za bistu:
a) Cetinje uređuje prostor i postavlja postament
b) Izliv biste – grad Novi Vinodolski, Primorsko-goranjska županija, Rijeka, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
IV.
Retrospektivna izložba o Ivanu
Mažuraniću na Cetinju
a) Nosilac izložbe: Muzej u Novom Vinodolskom i grad Novi Vinodolski
b) Priprema, katalog, struktura izložbe:
- Novi Vinodolski – rodni grad Ivana Mažuranića
- Obitelj Ivana Mažuranića
- Ivan Mažuranić, školovanje i rad
- Ban Ivan Mažuranić – političar
c) Mjesto održavanja izložbe o Ivanu Mažuraniću je Njegoševa Biljarda, donji sprat, đe se trenutno nalazi izložba Crnogorska vojska i oružje. Izložbu postaljaju tehnička lica iz Novog Vinodolskog.
- Pjesnički rad Ivana Mažuranića (u ovaj segment uključiti izložbu knjiga i pisanih eksponata o Ivanu Mažuraniću u Crnoj Gori kao poseban segment u dvorani Centralne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.
- Izložba fundamentalnih djela o Crnoj Gori u potonjih 20 godina (iz raznih oblasti)
- Otvaranje ovoga segmenta izložbe upriličiti s otvaranjem spomen biste Ivanu Mažuraniću, nakon čega se organizuje koktel u CNB „Đurđe Crnojević“)
c) Carina i policijska pratnja osigurava grad Cetinje – zadužuje se Vesko Šćekić.
V. KUD „Ilija Dorčić“ (neđelja veče, 27. 09. 2009. godine)
a) Svečana akademija u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ – Cetinje, 19.30h
b) Himne (crnogorska i hrvatska)
c) Poetski recital (g. Slobodan Marunović i glumci iz Crnogorskog narodnog pozorišta)
d) Voditelj cjelokupnog programa Kristina Stevović, glumica i dobitnica nagrade „Marko Marulić“
e) Uvodna riječ: prof. dr. sc. Milorad Nikčević, predśednik Organizacijskog odbora i voditelj projekta
f) Svečano otvaranje:
- predśednik Skupštine Crne Gore
- predśednik Sabora Republike Hrvatske
g) Kratke pozdravne riječi:
- Dobrodošlica – dr. Milo Janković, predśednik Prijestonice Cetinje, domaćin
- gradonačelnik Novog Vinodolskog, Oleg Butković
- predśednik HAZU, akademik Milan Moguš
- predśednik DANU, akademik Božo Nikolić
h) Nastupa KUD „Ilija Dorčić“ sa koncertom do 40 minuta i kompletnim svojim sastavom
*Akademija ukupno traje oko sat i po, a zatim slijedi svečana večera.
VI.
Naučni simpozijum Ivan Mažuranić i Crna Gora
a) Vrijeme održavanja: poneđeljnik, 28. 09. 2009. godine
b) Mjesto održavanja: Svečana sala Vladinog doma „Ivan Crnojević“ (alternativa: Svečana sala Crnogorskog parlamenta u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje)
c) Rad u sekcijama (korišćenje dviju sala: Vladinog doma i Parlamenta Prijestonice)
d) Pozdravne riječi: Uvodno slovo (pozdravne riječi ministara znanosti Republike Hrvatske i Crne Gore, prof. dr. sc. Dragutin Primorac i prof. dr. sc. Sreten Škuletić, te predstavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i dekanica Filozofskoga fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Ana Pintarić)
e) Plenarna śednica u Vladinom domu
f) Tri opšta uvodna referata:
g) Popodnevne sekcije (u salama Vladinog doma i Parlamenta Prijestonice):
Učesnici se prijavljuju prema pozivnom pismu
VII.
Finansiranje
a) Bista – poklon Novog Vinodolskog, Primorsko-goranjske županije i Ministarstva RH Cetinju; postament i uređenje okoliša – na teret Cetinja
b) Priprema, prijevoz i postavljanje retrospektivne izložbe – Novi Vinodolski i Primorsko-goranjska županija sa Ministarstvom kulture Republike Hrvatske
c) Hotelski smještaj i hrana – Prijestonica Cetinje
d) KUD „Ilija Dorčić“ – priprema, prijevoz i organizacija: Novi Vinodolski i Primorsko-goranjska županija sa Ministarstvom kulture Republike Hrvatske; - hotelski smještaj i hrana (Hotel „Grand“): Prijestonica Cetinje
e) Koktel u CNB „Đurđe Crnojević“ – Prijestonica Cetinje i biblioteka
f) Koktel na Simpozijumu – Narodni muzej i Prijestonica Cetinje
g) Učesnici Simpozijuma: smještaj i hrana – Prijestonica Cetinje; putni troškovi – Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske
h) Program Simpozijuma:
- Knjiga sažetaka – Hrvatsko crnogorsko društvo prijateljstva i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera – Osijek
- Pozivnice i plakati za Crnu Goru – domaćin, Prijestonica Cetinje
i) Tehnička priprema – Prijestonica Cetinje
- ozvučenje – Prijestonica (zadužuje se Dragutinović)
- uključiti Turističku organizaciju Cetinja i Turističku organizaciju Crne Gore
- pokloni (knjige, vino, suveniri, cvijeće i sl.)
VIII.
Izvršni tim na Cetinju
IX.
Izlet
a) autobus (V. Šćekić, Lj. Dapčević)
b) Lovćen, Ivanova Korita (ručak na Ivanovim Koritima)
c) Obilazak muzeja (po želji)
d) Obilazak Skadarskoga jezera
X.
Sinopsis s terminima
a) Petak, 25. 09. 2009.
– Press u Podgorici (Stevo Vučinić, publicist, prof. dr. sc. Milorad Nikčević i prof. dr. sc. Ana Pintarić, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku)
b) Subota, 26. 09. 2009.
–
Slajd na TV-u,
reklamna najava skupa; prikazati dokumentarni film Ivan Mažuranić Čovjek od kamena i kratak reklamni film (Boje Novog Vinodolskog)
– Doček gostiju na granici/aerodrum u Podgorici (dogovor s prof. dr. sc. M. Nikčevićem)
– Dolazak i smještaj u Hotelu „Grand“
– Folklorni par dočekuje goste u hotelu
c) Neđelja, 27. 09. 2009.
- Otvaranje biste u 11h u dvorištu CNB „Đurđe Crnojević“. Bistu otvaraju i govore: ministar kulture Crne Gore Branislav Źaga Mićunović, prof. predśednik Cetinja dr. Milo Janković i župan Primorsko-goranjske županije Zlatko Komadina
- U 11.30h otvaranje izložbi u Svečanoj sali CNB „Đurđe Crnojević“. O izložbi govore:
a) Jelena Đurović, direktorica CNB „Đurđe Crnojević“
b) Đurđica Krišković, ravnateljica muzeja u Novom Vinodolskom
- U 12.30h – koktel
- U 14h-15.30h – Svečani ručak u Hotelu «
- U 15.30h – 18h – odmor
- U 18h – Retrospektivna izložba u Biljardi. Govore: ministri kulture Crne Gore i Hrvatske (Branislav Źaga Mićunović, prof. mr. sc. Božo Biškupšić) i ravnateljica muzeja u Novom Vinodolskom Đurđica Krišković
-
U 19.30h – Svečana akademija u Kraljevskom
pozorištu Zetski dom
- U 21.30h – svečana večera u hotelu, uz klapu „Alata“ iz Podgorice
d) Poneđeljnik, 28. 09. 2009, godine
- u 9.30h – Međunarodni naučni simpozijum:
- 16h – rad u sekcijama u 2 svečane sale
- 19h – 21h – večera
e) Utorak, 30. 09. 2009. godine
- u 10h – nastavak rada po sekcijama
- ručak, odmor
- 16h – 19h – nastavak simpozijuma
- U 19h – završetak simpozijuma
f) Srijeda, 30. 09. 2009. godine
- izlet (po želji)
g) Četvrtak, 1. 10. 2009.
- u hotelu: podjela poklona i ispraćaj gostiju ispred Hotela «Grand»
XI.
U pauzama razraditi neku od
sljedećih pośeta (po želji):
- počasni odbor s predstavnicima Organizacionog odbora
XII.
U prilogu poziva dati redosljed
prijevoza:
a) avioni:
- Zagreb – Podgorica, Podgorica –Zagreb
- Zagreb – Tivat, Tivat – Zagreb
- Zagreb – Dubrovnik, Dubrovnik – Zagreb
- Beograd – Podgorica, Podgorica – Beograd
- Beograd – Tivat, Tivat – Beograd
b) autobuski i taksi prijevoz Podgorica – Cetinje, Dubrovnik – Cetinje i obrnuto
c) dolazak gostiju na granični prijelaz Debeli brijeg
Voditelj projekta i predśednik
Oraganizacijskoga odbora
Prof. dr. sc. Milorad Nikčević, s. r.
U
Cetinju 10. 02. 2009.
Broj
žiro računa: 4115008-1131001161 MB1527762
__________________________________________________________________________________
SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET 31000 Osijek, Lorenza Jägera 9 Telefon: 031 211-400 centrala; 031 212-803 dekan Telefaks: 031 212-514 URL:
http: //www.pedos.hr E-mail: helpdesk@knjiga.pedos.hr MB 3014185 žiro račun
2393000-1102018862 ____________ __ __________________________________ ________________________________ _________________________________________________________ ________________________
__________________________________________________________________________________
Osijek, 1. studenoga 2008.
Br. 1/1 - 2008.
NACRT PROJEKTA
Dani Ivana Mažuranića
(1814-1890) u Crnoj Gori 2009.
Pod pokroviteljstvom:
Skupštine Crne Gore
Državnog sabora Republike Hrvatske
Supokrovitelji:
Dukljanska akademija nauka i umjetnosti,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Ministarstvo kulture, sporta i medija Crne Gore,
Ministarstvo
kulture Republike Hrvatske,
Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
Primorsko-goranska županija, Rijeka
Organizatori:
Grad Cetinje/Crna Gora,
Zavodu za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu saradnju Crne Gore,
Centar za iseljenike Crne Gore, Podgorica/Crna Gora,
Crnogorsko-kanadsko društvo, Toronto
Centralna narodna
biblioteka Crne Gore «Đurđe Crnojević», Cetinje/Crna Gora,
Hrvatsko-crnogorsko
društvo prijateljstva «Croatica-Montenegrina» RH – Osijek -Varaždin/ Republika
Hrvatska,
Crnogorsko-hrvatsko
prijateljsko društvo «Ivan Mažuranić» – Cetinje / Crna Gora,
Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje «Vojislav P. Nikčević» – Cetinje / Crna Gora.
Suorganizatori:
Filozofski
fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Grad Novi Vinodolski / Republika Hrvatska,
Matica
crnogorska,
Matica hrvatska.
Počasni odbor:
potpredsjednik Skupštine CG (zadužen za međunarodnu suradnju- imenovat će se),
gosp.
Ingrid Marinović- Antičević, zastupnik (koodinator prijateljskih društava u
Državnom saboru RH),
gosp.
akademik Božo Nikolić, predsjednik DANU,
gosp.
akademik Milan Moguš, predsjednik HAZU,
gosp. Branko Lukovac, veleposlanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj,
gosp.
prof. dr. sc. Petar Turčinović, veleposlanik Republike Hrvatske u
Crnoj Gori,
gosp.
Branislav Mićunović, prof., Ministar kulture, sporta i medija Crne
Gore,
gosp. mr. sc. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske,
gosp. prof. dr. sc. Sreten Škuletić, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore,
gosp. prof. dr. sc. Dragan Primorac, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske,
Gospodin Zoran Radulović, presjednik Crnogorsko-kanadskog društva, Toronto
gosp.
dr. med. Milovan Janković, gradonačelnik grada Cetinja,
gosp. Oleg Butković, gradonačelnik grada Novog Vinodolskog,
gosp.
Zlatko Komadina, Župan Primorsko-goranske županije, Rijeka,
gosp.
Branko Banjević, književnik, predsjednik Matice crnogorske,
gosp.
dr. sc. Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske,
Arhiepiskop
cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo Dedeić.
Organizacijski odbor:
prof. dr. sc. Milorad
Nikčević, predsjednik, voditelj institucionalnog projekta Kulture u doticaju: Stoljetni hrvatski i
crnogorski književno-kulturni identiteta (Ministarstvo znanosti, RH),
prof. dr. sc. Ana
Pintarić, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku,
prof. dr. sc. Ivan Balta, pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku,
Gosp. Vesna Nikčević, Savjetnica u Ambasadi Crne Gore u RH,
Gosp. Ana Modun, savjetnica u Veleposlanstvu RH u Crnoj Gori,
Gosp. Olivera Mićunović Eraković, samostalni savjetnik za kulturu, Zavod za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu saradnju CG,
gosp. prof. dr. sc. Milan M. Vukčević. direktor Centra za iseljenike Crne Gore,
Gosp. Njegosava Seja Vujanović, Predsjednica Skupštine Prijestonice, Cetinje,
gosp. Blagota Eraković, redatelj Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici,
gosp. dr. sc. iur Čedomir Bogićević, Vrhovni sud Crne Gore,
gosp. Jelena
Vučinić, direktorica CNB «Đ. Crnojević», Cetinje,
gosp. Tomo Kusovac, predsjednik Crnogorskog hrvatskog prijateljskog društva «Ivan Mažuranić», Cetinje / Crna Gora,
gosp. Boro Cimerša, publicist, Crnogorski kulturni krug, Cetinje,
gosp.
dr. sc. Adnan Čirgić, direktor ICJJ «Vojislav P. Nikčević»,
Cetinje,
gosp. Jakov Sabljić, prof., doktorand, Filozofski fakultet, Osijek,
gosp. Stevo Vučinić, publicist, predstavnik CPC i TV «Montena»,
gosp. Ljubo Radović, predsjednik Zajednice Crnogoraca Primorsko-goranske županije, Rijeka
Ivan Brajović, prof., predsjenik Društva Crnogoraca i prijatelja C G «Montenegro», Rijeka,
Knežević
Radovan, nastavnik, potpredsj. Demokratskog saveza «M-M» i prijatelja CG u RH,
gosp.
Ana Alkhamis, dipl. ing., tajnica HCDP «C-M» RH,
gosp.
mr. sc. Vladimir Vojinović, član ICJJ, Cetinje i prof. Filozofskog
fakulteta u Nikšiću,
gosp. prim. dr. sc. med. Svjetlana Zeković, potpredsjednik CHPD «Ivan Mažuranić», CG,
gosp.
docent dr. sc. Milica Lukić, Filozofski fakultet u Osijeku,
gosp. Aleksandar Radoman, član ICJJ, «Vojislav P. Nikčević» Cetinje,
Predstavnik studenta Crnogorskog jezika i južnoslavenskih književnosti, Fiolozofski fakultet Nikšić / Crna Gora,
Predstavnik studenata Odsjeka kroatistike, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strss., Osijek.
OBRAZLOŽENJE NACRTA PROJEKTA
Projekt bi se sastojao iz nekoliko segmenata:
KONTEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE NACRTA
PROJEKTA
Crnogorsko-hrvatske književne veze i interkulturalni, interdisciplinarni modaliteti dvaju naroda, Hrvata i Crnogoraca, nastaju u susretima, interferencijama, suodnosima.
Kulturni su kontakti u povijesti između njih bili intenzivni jer su
izrastali u sličnim povijesnim i arhetipskim okolnostima, kulturnim
uvjetima, u etnički i teritorijalno bliskim arealima, a bili su uvijek
interaktivni.
Najintenzivniji zamah književno-kulturnih veza između
Hrvatske i Crne Gore ostvaren je u razdoblju duge vladavine dinastije
Petrovića, sve do propasti crnogorske državnosti 1916./1918. godine.
Brojni su kulturni poslenici dvaju naroda doprinijeli vidnom prosperitetu
državnih, političkih i kulturnih veza: Petar I. Petrović Njegoš gaji
prisne kontakte s Hrvatskom, njegove tajničke dužnosti obnaša književnik i
kulturolog Hrvat – Fran Dolči, a njegov sinovac Petar II. Petrović
Njegoš stvara još povoljniju duhovnu klimu, razvija duh hrvatskog narodnog i
kulturnog preporoda/ilirizma u Crnoj Gori. On je u svojim idejno usmjerenim
prilozima u periodičnim publikacijama Danici
i Kolu hrabrio Hrvate, nudio im
oružanu pomoć (Banu Jelačiću) 1848. godine; stavljao im do
znanja da nisu sami. Stalne kontakte održava Njegoš preko njihovih kulturnih
čelnika i političkih vođa: bana Josipa Jelačića, Ivana
Kukuljevića – Sakcinskog, Ljudevita Gaja, Mate Topalovića, Ivana i
Antuna Mažuranića, Fridriha Oreškovića i drugih. Neki od njih u
romatičarskom zanosu posjećuju Njegoša na Cetinju.
Poslije revolucionarnih zbivanja u Hrvatskoj 1848.
Njegoševa djela sve više tiskaju hrvatski listovi, serijski časopisi i
publikacije. U njima se ogleda ne samo sveslavenska uzajamnost nego i
očuvanje Njegoševa općejužnoslavenskoga opredjeljenja. Njegoš i
njegovo djelo postaju i inspirativna tema ilirskih pisaca: Ivana Trnskog, Petra
Preradovića, Meda Pucića, Ognjeslava Utješinovića, Stanka Vraza,
Niccola Tommasea i drugih. I kasniji hrvatski kulturolozi, znanstvenici i
umjetnici pokazuju zanimanje za Njegoša i njegovo umjetničko djelo:
filolog Milan Rešetar, više od pedeset godina (1890-1940) bavi se izdavanjem,
proučavanjem i komentiranjem Njegoševa Gorskog
vijenca i drugih njegovih djela. Isto radi i Antun Barac koji na poticaj
Matice hrvatske (1947) izdaje Gorski
vijenac u Zagrebu. Također, slavonski književni povjesničar i
akademik Tomo Matić piše atipičnu i recentnu studiju (1920)
naslovljenu «Osnovne misli Njegoševe Luče
mikrokozme» (1845).
Uz Njegoša najznačajniji pjesnik i državnik svojega
vremena, u istom vremenskom razdoblju iliraca, bio je ban i književnik Ivan Mažuranić
(1814-1890). On u zanosu i općoj klimi ilirskog
pokreta sazdaje povijesni ep Smrt
Smail-age Čengića (1846). U njemu je ispjevana nadublja i
najsuptilnija apoteoza Crnoj Gori i Crnogorcima, njihovom nacionalnom identitetu,
otporu i borbi protiv tuđina. Upravo su Petar II. Petrović Njegoš i
Ivan Mažuranić suvremenici i personifikatori državnosti i poetske slike
svojih dvaju naroda, Hrvata i Crnogoraca. Njihovo novo čitanje u naše
vrijeme i u našoj suvremenosti jest pravi trenutak da se o odnosu velikih
državnika i pjesnika, Njegošu i Mažuraniću, progovori na široj osnovi i
usporednoj analizi i kritičkoj podlozi.
Međutim, Dani Ivana Mažuranića u
Crnoj Gori ima li bi mnogo dublje i šire značenje: bilo bi to ujedno
najdublje oduženje Crnogoraca prema velikom pjesniku i hrvatskom državniku.
Oduženje prema književniku XIX. stoljeća koji je proslavio Crnu Goru i
Crnogorce u najtežim vremenima diljem Europe. On je u svojem povijesnom spjevu Smrt Smail-age Čengića,
različito od mnogih njegovih suvremenika, na temelju kontrasta, to jest niza oprečnosti po moralu, ponašanju i
različitom poimanju svijeta i života Crnogoraca i Turaka, iz koncepcijskih
umjetničkih razloga odstupajući u velikoj mjeri od konkretnih
faktografskih činjenica, u vidu pet kompozicijskih segmenata spjeva (slika) uzročno-pośljedično i veoma
koherentno povezanih, dao najreljefniju integralnu sliku i najdublju
moguću spoznaju o Crnoj Gori i Crnogorcima, uhvaćene u njihovijem
najsuštanstvenijim povijesnim narodnosnim i nacionalnim koordinatama i
egzistencijalnim odnosima. Konkretno, u poetskim vizijama i neponovljivim
umjetničkim sintezama epa neodoljivom snagom iz nečuvenih patnji i
carstva zla postepeno izrastaju i defiliraju Crnogorci iz i istočnog i
śeverozapadnog dijela Crne Gore (Brda i tzv. 'Crnogorske Hercegovine') kao
mučenici, vitezovi i zatočnici slobode koji, u tajnom suodnosu s
Njegošem na Cetinju, kao njihovim stvarnim gospodarem u centru slobodnog dijela
zemlje i države odakle se koordinira odrambenom i o oslobodilačkom borbom
svijeh Crnogoraca, naspośljetku trijunfuju kao pobjednici dobra nad zlom.
U tome se sastoji ideološki i filološki smisao (Vojislav P.
Nikčević) Mažuranićeva
spjeva.
Uz sve ovo što smo rekli,
najveći hrvatski pjesnik ilirizma i povjesničar svog vremena Ivan
Mažuranić, Crnogorce je bez ikakve dileme i istorijskog ustezanja tretirao
ono što oni zaista jesu: samorodan narod
i nacija, dok ih je njegov suvremenik Njegoš često sekundarno, nesvjesno i
bez osnova identifikovao kao da su njegovi zemljaci «srpskoga» etničkog
podrijekla. Ovo iz samo toga razloga što je crnogorska država Zeta u poznome
srednjem vijeku bila u sustavu nemanjićke države. Nadalje, Ivan
Mažuranić je u svom nasljeđu ostavio značajne spise i poglede na
nacionalni (hrvatski) jezik svog vremena. Svojim jezikoslovnim pogledima on se
zapravo svrstava ne samo u najuži i
najreprezentativniji krug lingvističkih radnika preporoditelja (...)
već spada u red najpoznatijih hrvatskih jezikoslovaca uopće
čiji su stavovi i jezikoslovne teze aktualne još i danas, upravo
inspirativne u trenutku kad se u Crnoj Gori etablira njihov materinski narodni –
crnogorski jezik!
Iz svega izloženog nameće se sam po sebi zaključak: Ivan Mažuranić je produbljeno i kompleksno predstavljao obrambene i oslobodilačke borbe Crnogoraca, ispoljio je i odlučno iskazao poznavanje istorijskih činjenica, fakata koji su stvorili Crnu Goru kao specifičnu zemlju, odnosno Crnogorce kao samosvojan narod i od konca XV. stoljeća višestoljetnu atipičnu državnu formaciju, odnosno Crnogorce kao samostalan narod i naciju. Dakle, u sintezi ovog projektnog obrazloženja želimo zgusnuti i naglasiti: golem je dug Crne Gore i Crnogoraca prema Ivanu Mažuraniću, velikom pjesniku i banu Hrvatske. Njegovo poetsko i političko i istorijsko djelo zrači svojom aktualnošću i suvremenošću. On svojim djelom zapravo pokreće disput o aktuelnoj problematici modernim nacijama u Evropi, povezujući je sa domaćom tradicijom i istoriskom situacijom koja poruke prošlosti prenosi pokoljenjima i traje u sadašnjosti, nadrastajući vremensku omeđenost i poprimajući sveljudsko i svemirsko značenje. (M. Živančević). Zato će Dani Ivana Mažuranića u Crnoj Gori biti samo djelić oduženja tom zajedničkom velikanu Hrvatske i Crne Gore!
Napomene:
Predsjednik Organizacijskog odbora
Prof. dr. sc. Milorad
Nikčević, voditelj projekta[1]
Za organizatore
Mr. sc. Ernest Fišer (s.v.)
Koordinator
za Crnu Goru:
Zavodu za međunarodnu naučnu,
prosvjetno-kulturnu saradnju CG
Derviš Selhamović, direktor i
Olivera Mićunović Eraković,
samostalni savjetnik za kulurnu suradnju
Za suorganizatore:
Prof. dr. sc. Ana
Pintarić (s.v.)
PRIMANJE DOZNAKE IZ INOZEMSTVA
HRVATSKO CRNOGORSKO DRUŠTVO PRIJATELJSTVA
„CROATICA-MONTENEGRINA“
LORENZA JAGERA 18
31000 OSIJEK
CROATIA
IBAN: HR1441150081131001161
DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT/MAIN
SWIFT (BIC):DEUTDEFF
Za Banco Popolare Croatia d.d., Petrovaradinska 1, Zagreb 10000
SWIFT (BIC): BPCRHR22
[1]Kontakt telefoni prof. M. Nikčevića: tel/fak 00385- 31 212 790; mobilni: + 385 13 43 115; e mail mnikcevi@ffos.hr