Broj žiro računa: 4115008-1131001161 MB1527762

__________________________________________________________________________________

	SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET 31000 Osijek, Lorenza Jägera 9 Telefon: 031 211-400 centrala; 031 212-803 dekan Telefaks: 031 212-514 URL: http: //www.pedos.hr E-mail: helpdesk@knjiga.pedos.hr ____________ __ __________________________________ ________________________________ _________________________________________________________ ________________________

__________________________________________________________________________________

Br. 16-1 2009.

Osijek, 20. februara 2009.

CRNOGORSKO-CANADSKO DRUŠTVO

n/r gospodina Zorana RAIČEVIĆA, preśednik

T O R O N T O

Predmet: Molba za sufinasiranje projekta

Dani Ivana Mažuranića (1814 – 1890) u Crnoj Gori 2009.

Poštovani predjedniče Raduloviću,

dragi zemljaci Crnogorci i prijatelji Crnogoraca u Canadi,

U supokroviteljstvu Sabora Republike Hrvatske, Skupštine Crne Gore i svih institucija nauka i kulture obje republike (ministarstava nauka/znanosti i kulture) i akademija nauka, pokrenuo sam sa istaknutim naučnim i kulturnim radnicima Crne Gore i Republike Hrvatske, jedan od značajnih PROJEKTa za obje suśedne države: Dani Ivana Mažuranića (1814 – 1890) u Crnoj Gori 2009. To isto sam profesionalno učinio putem petnaestogodišnjeg projekta «Stoljetni hrvatski i crnogorski književni i jezični identiteti (interdisciplinarni komparativni kontekst i status)» (pogledati na Goouglu) prošle godine (2008.) kad smo organizovali Dane kulture grada Vukovara u Crnoj Gori, a ranije godinu dana (2007.) i Srebrenice (vidi članak u prilogu).

No, na red je došlo da se ispravi velika istorijska nepravda prema čovjeku banu pučaninu, državnom kancelaru u Saboru Repubike Hrvatske i nadasve velikom slavenskom pjesniku i savremeniku Njegoševom Ivanu Mažuraniću, da mu se Crna Gora oduži za njegov spjev «Smrt Smail-age Čengića» (1846) u kojemu je ispjevao najveću crnogorsku i najdublju poetsku apoteozu u otporu Crnogoraca prema vjekovnoj borbi za «čast i slobodu». Ili kako to napisa naš preosvješteni arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski †MIHAILO (DEDEIĆ) u podršci ovom projektu: Vrijeme je da vratimo dug tom istorijskom velikanu. Zato sa oduševljenjem CPC, Cetinjani i Crnogorci ma đe bili, očekuju dolazak Ivana Mažuranića koji dolazi u bronzi da za sva vremena ostane među nama!

Željeli bismo, gospodine Raduloviću, da sa sadržajem ovog važnog projekta upoznate naše zemljake Crnogorce u Canadi, naše drage prijatelje Hrvate u Canadi i sve druge ljude dobre volje koji čine nacionalnu mozaičnu sliku Crne Gore, da se uključe u novčanoj pomoći kako bismo projeklt realizovali i izveli uspješno do kraja na dobrobit Crne Gore i Republike Hrvatske!

Naime, najveća pomoć svih Vas iz Canade bila bi oko participirate u novčanoj pomoći koju bismo usmjerili na dva segmenta:

1. podizanja bronzanog spomenika – skulpture Ivanu Mažuraniću, koji bismo izlili u Zagrebu, a koja bi došao Prijestonici – Cetinju kao poklon od rodnoga mjesta Ivana Mažuranića – Novog vinodolskog.
2. Uz to, pomoć će nam biti neophodna i za organizovanje naučnog skupa Mažurnić i Crna Gora jer bismo željeli da se njegovo djelo proučilo u svim aspektima: u odnosu prema Njegošu i tradiciji Crne Gore, dakle u istorijskom, književnom, jezičkom, kulturološkom, pravnom kontekstu i svim drugim komparativnim aspektima.

Za taj iznimni naučni skup već su zaintersovane sve institucije Crne Gore, Republike Hrvatske i drugih kontaktnih naroda: Crnogorca, Hrvata, Srba, Bošnjaka/Muslimana, Makedonca, Bugara, Albanca te istaknuti znanstvenici iz cijele Evrope.

Naravno, da će nam za tako brojčani skup trebati golema novčana sredstva, koja zasigurno nećemo moći sami osigarati.

Ukoliko donesete odluku o vašem sudjelovanju/pomoći na Dane Ivana Mažuranića (1814 – 1890) u Crnoj Gori 2009., gospodine Preśedniče, bilo bi izuzetno dobro da nas o tome na vrijeme obavijestite i predložite koji vaši značajniji i istaknuti čelnike i aktivisti, osim samog preśednika, prerdlažete da uđu u naš Organizacioni odbor, kako bismo Vas na vrijeme uveli u Knjigu sažetaka i pozvali da prisustvujete tom izuzetnom multikulturalnom i polivalentnom činu u crnogorskoj Prijestolnici – Cetinju koncem semptebra mjeseca.

U želji za tijesnom suradnjom oko projekta u ime Organiozacionog odbora srdačno Vas pozdravlja

Voditelj projekta i predśednik Oraganizacijskoga odbora

Prof. dr. sc. Milorad Nikčević, s. r.

Za organizatore

Mr. sc. Ernest Fišer (s.v.)

Za suorganizatore:

Prof. dr. sc. Ana Pintarić (s.v)

Koordinatori za Crnu Goru:

Grad Cetinje (dr. med. Milo Janković) (s.v)

Crnogorsko-hrvatko prijateljsko društvo «Ivan Mažuranić», Cetinje

(g. Tomo Kusovac) (s.v)

Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje «Vojislav P. Nikčević, Cetinje

(g. dr. sci Adnan Čirgić) (s. v.)

Radni materijal

Broj žiro računa: 4115008-1131001161 MB1527762
______________________________________________________________________

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET 31000 Osijek, Lorenza Jägera 9 Telefon: 031 211-400 centrala; 031 212-803 dekan Telefaks: 031 212-514 URL: http: //www.pedos.hr E-mail: helpdesk@knjiga.pedos.hr MB 3014185 žiro račun 2393000-1102018862 ____________ __ __________________________________ ________________________________ _________________________________________________________ ________________________

_______________________________________________________________________

MEĐUDRŽAVNI PROJEKT (Crne Gore i Republike Hrvatske)

DANI IVANA MAŽURANIĆA (1814-1890)

U CRNOJ GORI 2009.

U supokroviteljstvu:

- Sabora Republike Hrvatske

- Skupštine Crne Gore

- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

- Dukljanska akademija nauka i umjetnosti

- Prijestonica Cetinje

- Grad Novi Vinodolski & Primorsko-goranjska županija

- Ministarstva znanosti i prosvjete Republike Hrvatske

- Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore

- Ministarstva kulture Republike Hrvatske

- Ministarstva kulture, medija i sporta Crne Gore

Sinopsis usvojen 11. 02. 2009. na sastanku kod predśednika Prijestonice – Cetinje, dr. med. Milovana Jankovića, s Odborom za provođenje projekta, gđom Anom Modun, savjetnicom za političke poslove, kulturu i znanost u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Crnoj Gori, i voditeljem projekta i predśednikom Organizacijskoga odbora, prof. dr. sc. Miloradom Nikčevićem.

Napomena:

Prijestonica Cetinje i Crnogorsko-hrvatsko prijateljsko društvo «Ivan Mažuranić» sa Cetinja pokrenuće inicijativu o davanju ulice na Cetinju ili Podgorici Ivanu Mažuraniću

S I N O P S I S P R O G R A M A

I. Termin održavanja: Cetinje, neđelja 27. 09. – četvrtak 01. 10. 2009.

II. Spomen bista Ivana Mažuranića

- lokacija: Aleja velikana kod Centralne narodne biblioteke «Đurđe Crnojević» – Cetinje (pored Rovinskog)

- tražiti dozvole:

a) gradonačelniku Cetinja, dr. Milu Jankoviću

b) predśednici Parlamenta Cetinje, Njegosavi Seji Vujanović

c) ministru kulture, Branislavu Źagi Mićunoviću

(zadužen Borislav Cimeša, ovjerava Tomislav Kusovac u ime Crnogorsko-hrvatskog prijateljskog društva „Ivan Mažuranić“ – Cetinje; rok: neđelja, 08. 02. 2009. godine)

III. Bista

- u dogovoru s prof. dr. sc. Miloradom Nikčevićem, grad Novi Vinodolski i Primorsko-goranjska županija s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske

- učestvuju: Ljubo Radović i Ivan Brajović, predstavnici Crnogoraca Primorsko-goranjske županije

- Troškovi za bistu:

a) Cetinje uređuje prostor i postavlja postament

b) Izliv biste – grad Novi Vinodolski, Primorsko-goranjska županija, Rijeka, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

IV. Retrospektivna izložba o Ivanu Mažuraniću na Cetinju

a) Nosilac izložbe: Muzej u Novom Vinodolskom i grad Novi Vinodolski

b) Priprema, katalog, struktura izložbe:

- Novi Vinodolski – rodni grad Ivana Mažuranića

- Obitelj Ivana Mažuranića

- Ivan Mažuranić, školovanje i rad

- Ban Ivan Mažuranić – političar

c) Mjesto održavanja izložbe o Ivanu Mažuraniću je Njegoševa Biljarda, donji sprat, đe se trenutno nalazi izložba Crnogorska vojska i oružje. Izložbu postaljaju tehnička lica iz Novog Vinodolskog.

- Pjesnički rad Ivana Mažuranića (u ovaj segment uključiti izložbu knjiga i pisanih eksponata o Ivanu Mažuraniću u Crnoj Gori kao poseban segment u dvorani Centralne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

- Izložba fundamentalnih djela o Crnoj Gori u potonjih 20 godina (iz raznih oblasti)

- Otvaranje ovoga segmenta izložbe upriličiti s otvaranjem spomen biste Ivanu Mažuraniću, nakon čega se organizuje koktel u CNB „Đurđe Crnojević“)

c) Carina i policijska pratnja osigurava grad Cetinje – zadužuje se Vesko Šćekić.

V. KUD „Ilija Dorčić“ (neđelja veče, 27. 09. 2009. godine)

a) Svečana akademija u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ – Cetinje, 19.30h

b) Himne (crnogorska i hrvatska)

c) Poetski recital (g. Slobodan Marunović i glumci iz Crnogorskog narodnog pozorišta)

d) Voditelj cjelokupnog programa Kristina Stevović, glumica i dobitnica nagrade „Marko Marulić“

e) Uvodna riječ: prof. dr. sc. Milorad Nikčević, predśednik Organizacijskog odbora i voditelj projekta

f) Svečano otvaranje:

- predśednik Skupštine Crne Gore

- predśednik Sabora Republike Hrvatske

g) Kratke pozdravne riječi:

- Dobrodošlica – dr. Milo Janković, predśednik Prijestonice Cetinje, domaćin

- gradonačelnik Novog Vinodolskog, Oleg Butković

- predśednik HAZU, akademik Milan Moguš

- predśednik DANU, akademik Božo Nikolić

h) Nastupa KUD „Ilija Dorčić“ sa koncertom do 40 minuta i kompletnim svojim sastavom

*Akademija ukupno traje oko sat i po, a zatim slijedi svečana večera.

VI. Naučni simpozijum Ivan Mažuranić i Crna Gora

a) Vrijeme održavanja: poneđeljnik, 28. 09. 2009. godine

b) Mjesto održavanja: Svečana sala Vladinog doma „Ivan Crnojević“ (alternativa: Svečana sala Crnogorskog parlamenta u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje)

c) Rad u sekcijama (korišćenje dviju sala: Vladinog doma i Parlamenta Prijestonice)

d) Pozdravne riječi: Uvodno slovo (pozdravne riječi ministara znanosti Republike Hrvatske i Crne Gore, prof. dr. sc. Dragutin Primorac i prof. dr. sc. Sreten Škuletić, te predstavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i dekanica Filozofskoga fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Ana Pintarić)

e) Plenarna śednica u Vladinom domu

f) Tri opšta uvodna referata:

1. akademik Josip Bratulić
2. akademik Milan Moguš
3. prof. dr. sc. Milorad Nikčević
4. Koktel

g) Popodnevne sekcije (u salama Vladinog doma i Parlamenta Prijestonice):

1. Književnopovijesni, kulturološki i jezički aspekt
2. Povijesni, pravni i drugi aspekti

Učesnici se prijavljuju prema pozivnom pismu

VII. Finansiranje

a) Bista – poklon Novog Vinodolskog, Primorsko-goranjske županije i Ministarstva RH Cetinju; postament i uređenje okoliša – na teret Cetinja

b) Priprema, prijevoz i postavljanje retrospektivne izložbe – Novi Vinodolski i Primorsko-goranjska županija sa Ministarstvom kulture Republike Hrvatske

c) Hotelski smještaj i hrana – Prijestonica Cetinje

d) KUD „Ilija Dorčić“ – priprema, prijevoz i organizacija: Novi Vinodolski i Primorsko-goranjska županija sa Ministarstvom kulture Republike Hrvatske; - hotelski smještaj i hrana (Hotel „Grand“): Prijestonica Cetinje

e) Koktel u CNB „Đurđe Crnojević“ – Prijestonica Cetinje i biblioteka

f) Koktel na Simpozijumu – Narodni muzej i Prijestonica Cetinje

g) Učesnici Simpozijuma: smještaj i hrana – Prijestonica Cetinje; putni troškovi – Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske

h) Program Simpozijuma:

- Knjiga sažetaka – Hrvatsko crnogorsko društvo prijateljstva i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera – Osijek

- Pozivnice i plakati za Crnu Goru – domaćin, Prijestonica Cetinje

i) Tehnička priprema – Prijestonica Cetinje

- ozvučenje – Prijestonica (zadužuje se Dragutinović)

- uključiti Turističku organizaciju Cetinja i Turističku organizaciju Crne Gore

- pokloni (knjige, vino, suveniri, cvijeće i sl.)

VIII. Izvršni tim na Cetinju

1. Vesko Šćekić
2. Ljilja Dapčević
3. Borislav Cimeša
4. Tomislav Kusovac
5. Đuro Čelebić
6. Branko Borilović
7. Marko Pejaković
8. Dejan Milošević
9. Stevo Vučinić
10. Nikola Đurašković
11. Žarko Minić
12. Drago Sučić, šef Tehničke službe Narodnog muzeja na Cetinju

IX. Izlet

a) autobus (V. Šćekić, Lj. Dapčević)

b) Lovćen, Ivanova Korita (ručak na Ivanovim Koritima)

c) Obilazak muzeja (po želji)

d) Obilazak Skadarskoga jezera

X. Sinopsis s terminima

a) Petak, 25. 09. 2009.

– Press u Podgorici (Stevo Vučinić, publicist, prof. dr. sc. Milorad Nikčević i prof. dr. sc. Ana Pintarić, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku)

b) Subota, 26. 09. 2009.

– Slajd na TV-u, reklamna najava skupa; prikazati dokumentarni film Ivan Mažuranić Čovjek od kamena i kratak reklamni film (Boje Novog Vinodolskog)

– Doček gostiju na granici/aerodrum u Podgorici (dogovor s prof. dr. sc. M. Nikčevićem)

– Dolazak i smještaj u Hotelu „Grand“

– Folklorni par dočekuje goste u hotelu

c) Neđelja, 27. 09. 2009.

- Otvaranje biste u 11h u dvorištu CNB „Đurđe Crnojević“. Bistu otvaraju i govore: ministar kulture Crne Gore Branislav Źaga Mićunović, prof. predśednik Cetinja dr. Milo Janković i župan Primorsko-goranjske županije Zlatko Komadina

- U 11.30h otvaranje izložbi u Svečanoj sali CNB „Đurđe Crnojević“. O izložbi govore:

a) Jelena Đurović, direktorica CNB „Đurđe Crnojević“

b) Đurđica Krišković, ravnateljica muzeja u Novom Vinodolskom

- U 12.30h – koktel

- U 14h-15.30h – Svečani ručak u Hotelu «

- U 15.30h – 18h – odmor

- U 18h – Retrospektivna izložba u Biljardi. Govore: ministri kulture Crne Gore i Hrvatske (Branislav Źaga Mićunović, prof. mr. sc. Božo Biškupšić) i ravnateljica muzeja u Novom Vinodolskom Đurđica Krišković

- U 19.30h – Svečana akademija u Kraljevskom pozorištu Zetski dom

- U 21.30h – svečana večera u hotelu, uz klapu „Alata“ iz Podgorice

d) Poneđeljnik, 28. 09. 2009, godine

- u 9.30h – Međunarodni naučni simpozijum:

1. Plenarna śednica
2. 4 referata
3. koktel, ručak, odmor

- 16h – rad u sekcijama u 2 svečane sale

- 19h – 21h – večera

e) Utorak, 30. 09. 2009. godine

- u 10h – nastavak rada po sekcijama

- ručak, odmor

- 16h – 19h – nastavak simpozijuma

- U 19h – završetak simpozijuma

f) Srijeda, 30. 09. 2009. godine

- izlet (po želji)

g) Četvrtak, 1. 10. 2009.

- u hotelu: podjela poklona i ispraćaj gostiju ispred Hotela «Grand»

XI. U pauzama razraditi neku od sljedećih pośeta (po želji):

1. Njegošev mauzolej
2. Muzej kralja Nikole
3. Biljarda
4. Poslanstva
5. Etnografski muzej
6. Istorijski muzej
7. Reljef Crne Gore
8. Umjetničke akademije
9. Prijem kod predśednika Prijestonice
10. Prijem kod predśednika Parlamenta Crne Gore
11. Prijem kod Vladike Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila

- počasni odbor s predstavnicima Organizacionog odbora

XII. U prilogu poziva dati redosljed prijevoza:

a) avioni:

- Zagreb – Podgorica, Podgorica –Zagreb

- Zagreb – Tivat, Tivat – Zagreb

- Zagreb – Dubrovnik, Dubrovnik – Zagreb

- Beograd – Podgorica, Podgorica – Beograd

- Beograd – Tivat, Tivat – Beograd

b) autobuski i taksi prijevoz Podgorica – Cetinje, Dubrovnik – Cetinje i obrnuto

c) dolazak gostiju na granični prijelaz Debeli brijeg

Voditelj projekta i predśednik Oraganizacijskoga odbora

Prof. dr. sc. Milorad Nikčević, s. r.

U Cetinju 10. 02. 2009.

Broj žiro računa: 4115008-1131001161 MB1527762
__________________________________________________________________________________

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET 31000 Osijek, Lorenza Jägera 9 Telefon: 031 211-400 centrala; 031 212-803 dekan Telefaks: 031 212-514 URL: http: //www.pedos.hr E-mail: helpdesk@knjiga.pedos.hr MB 3014185 žiro račun 2393000-1102018862 ____________ __ __________________________________ ________________________________ _________________________________________________________ ________________________

__________________________________________________________________________________

Osijek, 1. studenoga 2008.

Br. 1/1 - 2008.

NACRT PROJEKTA

Dani Ivana Mažuranića (1814-1890) u Crnoj Gori 2009.

Pod pokroviteljstvom:

Skupštine Crne Gore

Državnog sabora Republike Hrvatske

Supokrovitelji:

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,

Ministarstvo kulture, sporta i medija Crne Gore,

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,

Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Primorsko-goranska županija, Rijeka

Organizatori:

Grad Cetinje/Crna Gora,

Zavodu za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu saradnju Crne Gore,

Centar za iseljenike Crne Gore, Podgorica/Crna Gora,

Crnogorsko-kanadsko društvo, Toronto

Centralna narodna biblioteka Crne Gore «Đurđe Crnojević», Cetinje/Crna Gora,

Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva «Croatica-Montenegrina» RH – Osijek -Varaždin/ Republika Hrvatska,

Crnogorsko-hrvatsko prijateljsko društvo «Ivan Mažuranić» – Cetinje / Crna Gora,

Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje «Vojislav P. Nikčević» – Cetinje / Crna Gora.

Suorganizatori:

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

Grad Novi Vinodolski / Republika Hrvatska,

Matica crnogorska,

Matica hrvatska.

Počasni odbor:

potpredsjednik Skupštine CG (zadužen za međunarodnu suradnju- imenovat će se),

gosp. Ingrid Marinović- Antičević, zastupnik (koodinator prijateljskih društava u Državnom saboru RH),

gosp. akademik Božo Nikolić, predsjednik DANU,

gosp. akademik Milan Moguš, predsjednik HAZU,

gosp. Branko Lukovac, veleposlanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj,

gosp. prof. dr. sc. Petar Turčinović, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori,

gosp. Branislav Mićunović, prof., Ministar kulture, sporta i medija Crne Gore,

gosp. mr. sc. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske,

gosp. prof. dr. sc. Sreten Škuletić, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore,

gosp. prof. dr. sc. Dragan Primorac, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske,

Gospodin Zoran Radulović, presjednik Crnogorsko-kanadskog društva, Toronto

gosp. dr. med. Milovan Janković, gradonačelnik grada Cetinja,

gosp. Oleg Butković, gradonačelnik grada Novog Vinodolskog,

gosp. Zlatko Komadina, Župan Primorsko-goranske županije, Rijeka,

gosp. Branko Banjević, književnik, predsjednik Matice crnogorske,

gosp. dr. sc. Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske,

Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo Dedeić.

Organizacijski odbor:

prof. dr. sc. Milorad Nikčević, predsjednik, voditelj institucionalnog projekta Kulture u doticaju: Stoljetni hrvatski i crnogorski književno-kulturni identiteta (Ministarstvo znanosti, RH),

prof. dr. sc. Ana Pintarić, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku,

prof. dr. sc. Ivan Balta, pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku,

Gosp. Vesna Nikčević, Savjetnica u Ambasadi Crne Gore u RH,

Gosp. Ana Modun, savjetnica u Veleposlanstvu RH u Crnoj Gori,

Gosp. Olivera Mićunović Eraković, samostalni savjetnik za kulturu, Zavod za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu saradnju CG,

gosp. prof. dr. sc. Milan M. Vukčević. direktor Centra za iseljenike Crne Gore,

Gosp. Njegosava Seja Vujanović, Predsjednica Skupštine Prijestonice, Cetinje,

gosp. Blagota Eraković, redatelj Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici,

gosp. dr. sc. iur Čedomir Bogićević, Vrhovni sud Crne Gore,

gosp. Jelena Vučinić, direktorica CNB «Đ. Crnojević», Cetinje,

gosp. Tomo Kusovac, predsjednik Crnogorskog hrvatskog prijateljskog društva «Ivan Mažuranić», Cetinje / Crna Gora,

gosp. Boro Cimerša, publicist, Crnogorski kulturni krug, Cetinje,

gosp. dr. sc. Adnan Čirgić, direktor ICJJ «Vojislav P. Nikčević», Cetinje,

gosp. Jakov Sabljić, prof., doktorand, Filozofski fakultet, Osijek,

gosp. Stevo Vučinić, publicist, predstavnik CPC i TV «Montena»,

gosp. Ljubo Radović, predsjednik Zajednice Crnogoraca Primorsko-goranske županije, Rijeka

Ivan Brajović, prof., predsjenik Društva Crnogoraca i prijatelja C G «Montenegro», Rijeka,

Knežević Radovan, nastavnik, potpredsj. Demokratskog saveza «M-M» i prijatelja CG u RH,

gosp. Ana Alkhamis, dipl. ing., tajnica HCDP «C-M» RH,

gosp. mr. sc. Vladimir Vojinović, član ICJJ, Cetinje i prof. Filozofskog fakulteta u Nikšiću,

gosp. prim. dr. sc. med. Svjetlana Zeković, potpredsjednik CHPD «Ivan Mažuranić», CG,

gosp. docent dr. sc. Milica Lukić, Filozofski fakultet u Osijeku,

gosp. Aleksandar Radoman, član ICJJ, «Vojislav P. Nikčević» Cetinje,

Predstavnik studenta Crnogorskog jezika i južnoslavenskih književnosti, Fiolozofski fakultet Nikšić / Crna Gora,

Predstavnik studenata Odsjeka kroatistike, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strss., Osijek.

OBRAZLOŽENJE NACRTA PROJEKTA

Projekt bi se sastojao iz nekoliko segmenata:

1. podizanje poprsja (biste) Ivanu Mažuraniću u Aleji velikana na Cetinju (odobravaju grad Cetinje i Ministarstvo kulture, sporta i medija Crne Gore);
2. retrospektivna izložba o Ivanu Mažuraniću na Cetinju (nositelj projekta Muzej Ivan Mažuranić iz Novog Vinodoloskog);
3. međunarodni znanstveni simpozij «Ivan Mažuranić i Crna Gora» (povijesni, književni, jezični, kulturološki, pravni i drugi aspekti) – znanstvene institucije Crne Gore, Republike Hrvatske i drugih kontaktnih naroda iz okruženja, te istaknuti znanstvenici/ naučnici po pozivu organizatora. Simpozij bi se organizirao u Hotelu «Grand» na Cetinju i trajao bi tri dana;
4. recital o Ivanu Mažuraniću (Crnogorsko narodno pozorište u Podgorici ili studenata Umjetničke akademije sa Cetinja), altenativa: Folklorni ansambl Novog Vinodolslog.
5. prikaz dokumentarnog filma «Čovjek od kamena Ivan Mažuranić» (o životu i djelu).

KONTEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE NACRTA PROJEKTA

Crnogorsko-hrvatske književne veze i interkulturalni, interdisciplinarni modaliteti dvaju naroda, Hrvata i Crnogoraca, nastaju u susretima, interferencijama, suodnosima. Kulturni su kontakti u povijesti između njih bili intenzivni jer su izrastali u sličnim povijesnim i arhetipskim okolnostima, kulturnim uvjetima, u etnički i teritorijalno bliskim arealima, a bili su uvijek interaktivni.

Najintenzivniji zamah književno-kulturnih veza između Hrvatske i Crne Gore ostvaren je u razdoblju duge vladavine dinastije Petrovića, sve do propasti crnogorske državnosti 1916./1918. godine. Brojni su kulturni poslenici dvaju naroda doprinijeli vidnom prosperitetu državnih, političkih i kulturnih veza: Petar I. Petrović Njegoš gaji prisne kontakte s Hrvatskom, njegove tajničke dužnosti obnaša književnik i kulturolog Hrvat – Fran Dolči, a njegov sinovac Petar II. Petrović Njegoš stvara još povoljniju duhovnu klimu, razvija duh hrvatskog narodnog i kulturnog preporoda/ilirizma u Crnoj Gori. On je u svojim idejno usmjerenim prilozima u periodičnim publikacijama Danici i Kolu hrabrio Hrvate, nudio im oružanu pomoć (Banu Jelačiću) 1848. godine; stavljao im do znanja da nisu sami. Stalne kontakte održava Njegoš preko njihovih kulturnih čelnika i političkih vođa: bana Josipa Jelačića, Ivana Kukuljevića – Sakcinskog, Ljudevita Gaja, Mate Topalovića, Ivana i Antuna Mažuranića, Fridriha Oreškovića i drugih. Neki od njih u romatičarskom zanosu posjećuju Njegoša na Cetinju.

Poslije revolucionarnih zbivanja u Hrvatskoj 1848. Njegoševa djela sve više tiskaju hrvatski listovi, serijski časopisi i publikacije. U njima se ogleda ne samo sveslavenska uzajamnost nego i očuvanje Njegoševa općejužnoslavenskoga opredjeljenja. Njegoš i njegovo djelo postaju i inspirativna tema ilirskih pisaca: Ivana Trnskog, Petra Preradovića, Meda Pucića, Ognjeslava Utješinovića, Stanka Vraza, Niccola Tommasea i drugih. I kasniji hrvatski kulturolozi, znanstvenici i umjetnici pokazuju zanimanje za Njegoša i njegovo umjetničko djelo: filolog Milan Rešetar, više od pedeset godina (1890-1940) bavi se izdavanjem, proučavanjem i komentiranjem Njegoševa Gorskog vijenca i drugih njegovih djela. Isto radi i Antun Barac koji na poticaj Matice hrvatske (1947) izdaje Gorski vijenac u Zagrebu. Također, slavonski književni povjesničar i akademik Tomo Matić piše atipičnu i recentnu studiju (1920) naslovljenu «Osnovne misli Njegoševe Luče mikrokozme» (1845).

Uz Njegoša najznačajniji pjesnik i državnik svojega vremena, u istom vremenskom razdoblju iliraca, bio je ban i književnik Ivan Mažuranić (1814-1890). On u zanosu i općoj klimi ilirskog pokreta sazdaje povijesni ep Smrt Smail-age Čengića (1846). U njemu je ispjevana nadublja i najsuptilnija apoteoza Crnoj Gori i Crnogorcima, njihovom nacionalnom identitetu, otporu i borbi protiv tuđina. Upravo su Petar II. Petrović Njegoš i Ivan Mažuranić suvremenici i personifikatori državnosti i poetske slike svojih dvaju naroda, Hrvata i Crnogoraca. Njihovo novo čitanje u naše vrijeme i u našoj suvremenosti jest pravi trenutak da se o odnosu velikih državnika i pjesnika, Njegošu i Mažuraniću, progovori na široj osnovi i usporednoj analizi i kritičkoj podlozi.

Međutim, Dani Ivana Mažuranića u Crnoj Gori ima li bi mnogo dublje i šire značenje: bilo bi to ujedno najdublje oduženje Crnogoraca prema velikom pjesniku i hrvatskom državniku. Oduženje prema književniku XIX. stoljeća koji je proslavio Crnu Goru i Crnogorce u najtežim vremenima diljem Europe. On je u svojem povijesnom spjevu Smrt Smail-age Čengića, različito od mnogih njegovih suvremenika, na temelju kontrasta, to jest niza oprečnosti po moralu, ponašanju i različitom poimanju svijeta i života Crnogoraca i Turaka, iz koncepcijskih umjetničkih razloga odstupajući u velikoj mjeri od konkretnih faktografskih činjenica, u vidu pet kompozicijskih segmenata spjeva (slika) uzročno-pośljedično i veoma koherentno povezanih, dao najreljefniju integralnu sliku i najdublju moguću spoznaju o Crnoj Gori i Crnogorcima, uhvaćene u njihovijem najsuštanstvenijim povijesnim narodnosnim i nacionalnim koordinatama i egzistencijalnim odnosima. Konkretno, u poetskim vizijama i neponovljivim umjetničkim sintezama epa neodoljivom snagom iz nečuvenih patnji i carstva zla postepeno izrastaju i defiliraju Crnogorci iz i istočnog i śeverozapadnog dijela Crne Gore (Brda i tzv. 'Crnogorske Hercegovine') kao mučenici, vitezovi i zatočnici slobode koji, u tajnom suodnosu s Njegošem na Cetinju, kao njihovim stvarnim gospodarem u centru slobodnog dijela zemlje i države odakle se koordinira odrambenom i o oslobodilačkom borbom svijeh Crnogoraca, naspośljetku trijunfuju kao pobjednici dobra nad zlom. U tome se sastoji ideološki i filološki smisao (Vojislav P. Nikčević) Mažuranićeva spjeva.

Uz sve ovo što smo rekli, najveći hrvatski pjesnik ilirizma i povjesničar svog vremena Ivan Mažuranić, Crnogorce je bez ikakve dileme i istorijskog ustezanja tretirao ono što oni zaista jesu: samorodan narod i nacija, dok ih je njegov suvremenik Njegoš često sekundarno, nesvjesno i bez osnova identifikovao kao da su njegovi zemljaci «srpskoga» etničkog podrijekla. Ovo iz samo toga razloga što je crnogorska država Zeta u poznome srednjem vijeku bila u sustavu nemanjićke države. Nadalje, Ivan Mažuranić je u svom nasljeđu ostavio značajne spise i poglede na nacionalni (hrvatski) jezik svog vremena. Svojim jezikoslovnim pogledima on se zapravo svrstava ne samo u najuži i najreprezentativniji krug lingvističkih radnika preporoditelja (...) već spada u red najpoznatijih hrvatskih jezikoslovaca uopće čiji su stavovi i jezikoslovne teze aktualne još i danas, upravo inspirativne u trenutku kad se u Crnoj Gori etablira njihov materinski narodni – crnogorski jezik!

Iz svega izloženog nameće se sam po sebi zaključak: Ivan Mažuranić je produbljeno i kompleksno predstavljao obrambene i oslobodilačke borbe Crnogoraca, ispoljio je i odlučno iskazao poznavanje istorijskih činjenica, fakata koji su stvorili Crnu Goru kao specifičnu zemlju, odnosno Crnogorce kao samosvojan narod i od konca XV. stoljeća višestoljetnu atipičnu državnu formaciju, odnosno Crnogorce kao samostalan narod i naciju. Dakle, u sintezi ovog projektnog obrazloženja želimo zgusnuti i naglasiti: golem je dug Crne Gore i Crnogoraca prema Ivanu Mažuraniću, velikom pjesniku i banu Hrvatske. Njegovo poetsko i političko i istorijsko djelo zrači svojom aktualnošću i suvremenošću. On svojim djelom zapravo pokreće disput o aktuelnoj problematici modernim nacijama u Evropi, povezujući je sa domaćom tradicijom i istoriskom situacijom koja poruke prošlosti prenosi pokoljenjima i traje u sadašnjosti, nadrastajući vremensku omeđenost i poprimajući sveljudsko i svemirsko značenje. (M. Živančević). Zato će Dani Ivana Mažuranića u Crnoj Gori biti samo djelić oduženja tom zajedničkom velikanu Hrvatske i Crne Gore!

Napomene:

• Koordinator za Crnu Goru bio bi Zavodu za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu saradnju CG
• Razrada Prijedloga projekta uslijedit će neposredno poslije pribavljenih garancija (imprimatura) da se može pristupiti njegovoj realizaciji.
• Vrijeme izvođenja projekta u Cetinju /Crnoj Gori bio bi koncem listopada/oktobra i trajao bi tri do četiri deana
• Cjelokupni projekt financirale bi kulturne, znanstvene i političke institucije Crne Gore i Republike Hrvatske.

Predsjednik Organizacijskog odbora

Prof. dr. sc. Milorad Nikčević, voditelj projekta[1]

Za organizatore

Mr. sc. Ernest Fišer (s.v.)

Koordinator za Crnu Goru:

Zavodu za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu saradnju CG

Derviš Selhamović, direktor i

Olivera Mićunović Eraković,

samostalni savjetnik za kulurnu suradnju

Za suorganizatore:

Prof. dr. sc. Ana Pintarić (s.v.)

PRIMANJE DOZNAKE IZ INOZEMSTVA

HRVATSKO CRNOGORSKO DRUŠTVO PRIJATELJSTVA

„CROATICA-MONTENEGRINA“

LORENZA JAGERA 18

31000 OSIJEK

CROATIA

IBAN: HR1441150081131001161

DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT/MAIN

SWIFT (BIC):DEUTDEFF

Za Banco Popolare Croatia d.d., Petrovaradinska 1, Zagreb 10000

SWIFT (BIC): BPCRHR22

---

[1]Kontakt telefoni prof. M. Nikčevića: tel/fak 00385- 31 212 790; mobilni: + 385 13 43 115; e mail mnikcevi@ffos.hr